Gornji Vakuf-Uskoplje

Mirni gradić u BiH žarište krijumčarenja regije?

U posljednjih deset godina, položaj Gornjeg Vakufa-Uskoplja korišten je za izgradnju kriminalnog miljea na ovom malom mjestu, koji je djelovao uglavnom ispod "radara".
Vijesti / Crna Kronika | 16. 04. 2021. u 13:24 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: Globalna inicijativa / Gornji Vakuf-Uskoplje

Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala objavila je šesti bilten rizika, u kojem je označen i Gornji Vakuf-Uskoplje kao jedno od čvorišta krijumčarenja droge.

Ovaj bilten rizika je rezultat rada platforme Opservatorija nelegalnih ekonomija Jugoistočne Europe, koja povezuje i osnažuje aktere civilnog društva u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

Gornji Vakuf-Uskoplje je mali grad u Bosni i Hercegovini, ali logističko čvorište u blizini glavnih puteva te ga čini strateški smještenim, ali neupadljivim žarištem za krijumčarenje.

Ovaj grad je postao žarište za krijumčarenje, što pokazuje važnost logističkih čvorišta u lancima opskrbe i veze između legalne i ilegalne ekonomije kao i veze između poslovne, političke i kriminalne elite, navodi se u biltenu Globalne inicijative.

Ispod "radara"

S obzirom da se Gornji Vakuf-Uskoplje nalazi blizu glavnih puteva koji vode sjeverno – južno od Banja Luke do Mostara i istočno - zapadno od Sarajeva do Hrvatske, geografska pozicija dodatno pogoduje krijumčarenju.

Kao i druga žarišta organiziranog kriminala, grad pati od socijalno-ekonomske ranjivosti, uključujući visoku nezaposlenost (43,5 posto u 2016.) i niske prosječna plate od 345 eura mjesečno prema službenim podacima državnih Institucija.

U posljednjih deset godina, položaj Gornjeg Vakufa-Uskoplja korišten je za izgradnju kriminalnog miljea na ovom malom mjestu, koji je djelovao uglavnom ispod "radara".

Ono po čemu je Gornji Vakuf-Uskoplje bio povezivan s kriminalom, je kada je u svibnju 2015. godine u Zagrebu izvršen atentat na jednog od njegovih bivših stanovnika, Vinka Žuljevića Klicu.

Klica, ratni veteran iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja, bio je vlasnik jedne od najboljih sigurnosnih kompanija u Hrvatskoj i navodno glavni igrač zagrebačke podzemne scene.

Izvoz u EU

No, u siječnju 2020. godine Gornji Vakuf-Uskoplje je stigao na naslovnice kada je Ante Sičaja, vlasnik istoimene lokalne uvozno-izvozne kompanije, uhićen s 400 kilograma kanabisa procijenjene vrijednosti 2 milijuna eura.

Kanabis koji je dolazio iz Albanije i Crne Gore njegova kompanija je navodno prevozila iz Čapljine preko Bileće i Mostara.

Droga je prepakirana u Gornjem Vakufu-Uskoplju.

Mali dio zadržan je za domaće tržište, dok je većina kanabisa otpremljena na zapad u Hrvatsku i dalje u EU, navodi se u biltenu.

Navodno, političke veze vlasnika, koji je navodno povezan s Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ), uz dobru reputaciju kompanije u regiji, možda su pomogli da se izbjegne sumnja o kriminalnim radnjama.

Međutim u posljednje vrijeme noviji slučajevi su ukazivali na činjenicu da su kupci dolazili u Gornji Vakuf-Uskoplje po drogu, za koju se govorilo da je lakša za nabavu i relativno jeftina.

Dok se zapljene iz gradova u okolnim područjima mogu povezati sa krijumčarenom drogom iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja.

Šverc oružjem?

Osim droge, postoje glasine da je grad ujedno i središte za šverc oružja. Bilo je slučajeva u kojima je stanovnicima općine oduzeto oružje. Oružje je također pronađeno i u prostorijama kompanije Sičaja.

Ovaj slučaj Gornjeg Vakufa-Uskoplja ilustrira kako žarišna mjesta za krijumčarenje droge ne moraju biti samo glavni i veći gradovi – urbane sredine ili socijalno-ekonomski ugroženi gradovi, već i logistička središta duž ključnih ruta trgovine.

Ovi primjeri pokazuju kako je gledanje protoka droga obmanjujuće i nije jednostavno niti jednolična ruta, na primjer, iz Turske preko Zapadnog Balkana u EU, ili u slučaju kada kanabis dolazi iz Albanije preko Crne Gore i Bosne i Hercegovine do Hrvatske i šire, kao da su ravna, neprekinuta putovanja.

Stvarnost je takva da se ove pošiljke obično obavljaju u nizu kratkih putovanja i često teretom razbijenim kako bi se izbjegle prepreke i iskoristile prilike.

Rute trgovine ljudima teže ka putevima najmanjeg otpora, gdje je rizik manji zbog političkih veza, korupcije i prikrivanja u relativno sigurnom obliku prijevoza (u ovom slučaju, poznate autoprijevozničke kompanije).

Zapravo, slučaj Gornji Vakuf-Uskoplje pokazuje veze između legalne i ilegalne ekonomije i ponekad ugodan odnos između poslovne, političke i kriminalne elite, navode iz Globalne inicijative.

Kopirati
Drag cursor here to close