Ožujak 2024.
Europska komisija objavila izvješće o napretku Bosne i Hercegovine
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pohvalila je jučer u obraćanju pred Europskim parlamentom značajan reformski pomak koji je Bosna i Hercegovina napravila u posljednjih godinu dana na putu ka članstvu u Europskoj uniji, predloživši otvaranje pristupnih pregovora.
Detaljan izvještaj
Europska komisija objavila je i detaljan izvještaj o napretku Bosne i Hercegovini na putu ka Europskoj uniji navela da je država opipljiv napredak.
U izvještaju o napretku provedbe reformi, navodi se da je što se tiče prvog koraka, osiguranja evidenciju o funkcioniranju na svim razinama mehanizma koordinacije o pitanjima EU uključujući izradu i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU, očekuje da će Vijeće ministara usvojiti Program za integraciju u EU i da su u toku konsultacije u Vijeću ministara za imenovanje nacionalnog IPA koordinatora za IPA III.
U drugom koraku se navodi da su usvojeni amandmani o integritetu i Zakonu o visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Dalje se navodi, u trećem koraku, navodi da se radi na novom Zakonu o visokom sudskom i tužilačkom vijeću, a da komisija očekuje da se prije izjašnjavanja pred Parlamentom, nakon usvajanja na Vijeću ministara, o Zakonu o sudovima izjasni Venecijanska komisija.
Nedavno usvojeni Zakon o sprječavanju sukoba interesa kao i Zakon o prevenciji pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti našli su se u izvještaju Europske komisije kao dva od nekoliko ključnih koraka koje je BiH napravila u proteklom razdoblju.
Bh. vlasti su pohvaljene i po pitanju upravljanja migracijama, uz napomenu da je Parlament prošle godine usvojio Zakon o strancima, a u prosincu 2023. odnosno veljači 2024. usvojena je odluka o pregovorima s Frontexom.
Kao dodatni elementi napretka, izvještaj još navodi uspješan Proces stabilizacije i pridruživanja, pozitivne korake u reformi javne uprave, te uspješno funkcioniranje institucija kada je u pitanju usvajanje odrađenih dokumenata kao što su godišnji budžeti.
Ističe se da je opća predanost putu zemlje u EU pretočena u opipljive rezultate i da se to mora nastaviti odlučnim koracima za finaliziranje ključnih reformi u narednom periodu u skladu s pravilima i standardima EU.
"Bosna i Hercegovina je također postigla i zadržala punu usklađenost s EU Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) što je značajniji signal nego ikad zajedničke vrijednosti i strateško usmjerenje u novom geopolitičkom kontekstu. U svjetlu rezultata postignutih od 2022. Komisija smatra da su Bosna i Hercegovina postiže potrebnu razinu usklađenosti s kriterijima za članstvo. Stoga Komisija preporučuje Vijeću da otvori pregovore o pristupanju s Bosna i Hercegovina u skladu s tačkom 17. zaključaka Europskog vijeća od 14. i 15. prosinca 2023. Nadalje, Komisija preporučuje da Vijeće usvaja pregovarački okvir nakon što Bosna i Hercegovina poduzme daljnje korake u skladu s tim uz izvješće Komisije. Komisija je spremna izvijestiti Vijeće o tome napredak koji je BiH postigla u vezi s ovim koracima", poručili su iz Europske komisije.
Kritika Republici Srpskoj
U izvještaju se ipak navodi da entitet RS i dalje ne priznaje odluke Ustavnog suda uključujući i one kojima se ukidaju entitetski zakoni o neprimjenjivanju odluke Ustavnog suda i visokog predstavnika, kao i na neustavnost pojedinih entitetskih kaznenih odredbi o kleveti.
"Skupština entiteta Republika Srpska u prosincu 2023. usvojila je u prvom čitanju Nacrt zakona o imunitet koji bi, ako se u potpunosti usvoji, smanjio odgovornost političkih predstavnika i osporiti pravnu sigurnost. Nadalje, u decembru 2023. entitet Republika Srpska usvojila je u prvom čitanju Nacrt zakon o referendumu i građanskim inicijativama koji bi, da se u potpunosti usvoji, dao pravni temelj za posebnu izbornu administraciju u entitetu", navodi se u izvještaju.
Istaknuto je da Veliko vijeće Ustavnog suda više ne radi, što jest značajne posljedice za učinkovitost Suda i da skupštine oba entiteta trebaju brzo imenovati suce na upražnjena mjesta i osigurati puni sastav Ustavnog suda
"Kao što je ranije izviješteno, dok je cjelokupni pravni i regulatorni okvir uglavnom usklađen s pravnom stečevinom EU, entitet Republika Srpska usvojila je u prvom čitanju Nacrt zakona ciljanje aktera civilnog društva kao ‘stranih agenata‘ što bi, ako se u potpunosti usvoji, označilo korak unazad", upozorila je Komisija.
Izvješće o napretku Bosne i Hercegovine za ožujak 2024. godine
U svom Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji iz 2019. godine, Komisija navodi da bi se pristupni pregovori Bosne i Hercegovine s Europskom unijom trebali otvoriti onda kada zemlja postigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo, prije svega u smislu Kopenhagenskih političkih kriterija koji zahtijevaju stabilnost institucija kao garancije, prije svega, demokratije i vladavine prava, te utvrđenih 14 ključnih prioriteta. Europsko vijeće je usvojilo Mišljenje u prosincu 2019.
U svojim zaključcima o Procesu proširenja i stabilizacije i pridruživanja od 13. prosinca 2022. godine, Vijeće je dalo preporuku Europskom vijeću da se Bosni i Hercegovini dodijeli kandidatski status, uz razumijevanje da će se realizirati koraci (tzv. Osam koraka) navedeni u preporukama Komisije,1 u cilju jačanja vladavine prava, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, upravljanja migracijama i temeljnih prava. Nadalje, Vijeće je podcrtalo hitnost daljih iskoraka zemlje na evropskom putu, prvenstveno kroz ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta utvrđenih u Mišljenju Komisije, a koje je Vijeće usvojilo 2019. godine.
Dana 15. prosinca 2022. godine, Europsko vijeće je podržalo zaključke Vijeća od 13. prosinca 2022. godine o Procesu proširenja i stabilizacije i pridruživanja te se usuglasilo da se Bosni i Hercegovini dodijeli kandidatski status.
U svojoj Komunikaciji o politici proširenja iz 2023. godine, Komisija je pozdravila reformske napore koje je Bosna i Hercegovina poduzela nakon sjednice Europskog vijeća u prosincu 2022. kada je zemlji dodijeljen kandidatski status. Komisija je napomenula da su, sveukupno, potrebni dodatni napori da Bosna i Hercegovina realizira 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije po zahtjevu za članstvo u EU i koracima navedenim u preporuci Komisije za kandidatski status. Svi ovi uvjeti i dalje ostaju važeći u cijelosti. Komisija je također preporučila otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, nakon što se postigne neophodan stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo. Komisija je navela da će izvijestiti Vijeće o napretku najkasnije u ožujku 2024.
U skladu s preporukom Komisije, Europsko vijeće je u prosincu 2023. godine donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom onda kada se postigne neophodan stupanj usklađenosti sa kriterijima za članstvo. Europsko vijeće je pozvalo Komisiju da izvijesti Vijeće o napretku najkasnije u ožujku 2024. godine, s ciljem donošenja odluke.
Od odluke Europskog vijeća o dodjeli kandidatskog statusa u decembru 2022. godine, javna posvećenost političkih subjekata u Bosni i Hercegovini strateškom cilju europskih integracija donijela je pozitivne rezultate. Predmetni izvještaj daje činjenični pregled najnovijih dešavanja od izvještaja o proširenju od 8. studenog 2023. godine.
Izdala je nekoliko koraka za napredak u implementaciji reformi
Korak 1. Osigurati rezultate u funkcioniranju na svim razinama Mehanizma koordinacije po pitanjima EU, uključujući izradu i usvajanje Programa za preuzimanje pravne stečevine EU-a.
Direkcija za europske integracije je finalizirala Program europskih integracija i početkom ožujka isti dostavila Europskoj komisiji na komentare. Očekuje se da će Vijeće ministara naknadno usvojiti Program za europske integracije, koji je ključni korak ka izradi i usvajanju Programa za preuzimanje pravne stečevine EU-a (engl. NPAA).
U Vijeću ministara su u tijeku konsultacije za imenovanje državnog IPA koordinatora (DIPAK) za IPA III.
Korak 2. Prioritetno usvojiti izmjene i dopune postojećeg Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BIH u dijelu koji se tiče integriteta.
Parlamentarna skupština je 2023. godine usvojila Izmjene i dopune Zakona o VSTV-u BiH u dijelu koji se tiče integriteta. Određene odredbe koje su ograničavale pravo međunarodnih stručnjaka na pristup ličnim podacima korigirane su u siječnju 2024. godine. Sada je moguće započeti s provjerama integriteta nosilaca pravosudnih funkcija i članova VSTV-a.
Korak 3. Usvojiti novi Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću i usvojiti Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine
Domaće vlasti rade na izradi novog Zakona o VSTV-u, koji bi trebao biti finaliziran i usvojen u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije. Formirana je radna grupa za izradu izmjena i dopuna. Novi zakon o VSTV-u bi također trebao osigurati ovlaštenje VSTV-a da zatraži dodatne podatke u sustavu provjere izvještaja o imovini i interesima. Domaće vlasti očekuju da će nacrt završiti do travnja 2024. godine i dostaviti ga Venecijanskoj komisiji na novo mišljenje, prije nego što ga Vijeće ministara usvoji i uputi u parlamentarnu proceduru.
Ministarstvo pravde je u završnim fazama izrade nacrta Zakona o sudovima Bosne i Hercegovine i očekuje se da će isti dostaviti Vijeću ministara na usvajanje u martu. Komisija očekuje da Bosna i Hercegovina dostavi nacrt zakona Venecijanskoj komisiji na dodatno mišljenje, prije nego što ga usvoje domovi Parlamentarne skupštine.
Korak 4. Usvojiti Zakon o sprečavanju sukoba interesa.
Vijeće ministara je usvojilo novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa dana 6. ožujka, nakon čega je Zakon usvojen u oba doma Parlamentarne skupštine dana 8. ožujka. Zakon ima za cilj unapređenje razina usklađenosti s evropskim standardima na državnoj razini.
Korak 5. Poduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Vijeće ministara je usvojilo Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma u prosincu 2023., a Parlamentarna skupština u veljači 2024. godine. Zakonom se unapređuju odredbe o procjeni rizika i predviđa stalno koordinaciono tijelo svih organa vlasti zaduženih za njegovu pripremu, u skladu s pravnom stečevinom.
Vijeće ministara je dana 1. veljače 2024. usvojilo Procjenu rizika za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma za virtualnu aktivu, uz prateći Akcijski plan za razdoblje 2024. do 2027.
Domaće vlasti su na razini radne grupe finalizirale nacrt novog Zakona o zaštiti osobnih podataka, koji je preduvjet za stupanje na snagu Sporazuma o saradnji sa Eurojustom. Nacrt zakona je u fazi e-konsultacija do 8. ožujka. Zakon je preveden i dostavljen Komisiji za provjeru usklađenosti s pravnom stečevinom, uz očekivano dostavljanje korelacijskih tabela. Očekuje se da će Ministarstvo civilnih poslova, nakon pribavljanja mišljenja drugih institucija, dostaviti prijedlog zakona Vijeću ministara na usvajanje, prije upućivanja u parlamentarnu proceduru.
Strategija javnih nabavki za razdoblje 2024. do 2028. je finalizirana i čeka na usvajanje od strane Vijeća ministara.
Bosna i Hercegovina bi trebala unaprijediti saradnju između agencija za provođenje zakona, te usvojiti strateški pristup u borbi protiv teških oblika kriminala i organiziranog kriminala.
Sud Bosne i Hercegovine je u siječnju 2024. godine u žalbenom postupku potvrdio osuđujuću presudu u predmetu Novalić i dr. za prevare u javnim nabavkama, uključujući potvrđenu osuđujuću presudu protiv tadašnjeg premijera Federacije u tehničkom mandatu, osuđenom na četiri (4) godine zatvorske kazne zbog zloupotrebe službenog položaja i falsifikovanja dokumenata. Ovo je prva pravosnažna sudska presuda u predmetu korupcije na visokom nivou.
Korak 6. Odlučno unaprijediti rad na osiguravanju efikasne koordinacije, na svim nivoima, kapaciteta za upravljanja granicom i kapaciteta upravljanja migracijama, kao i osiguranje funkcioniranja sistema azila.
Upravljanje migracijama se i dalje unapređuje. Vijeće ministara usvojilo je Strategiju u oblasti migracija i prateći Akcioni plan. Parlamentarna skupština je u kolovozu 2023. usvojila Zakon o strancima. Prihvatni kapaciteti su dovoljni. Sporazumi o readmisiji i implementacijski protokoli se generalno provode na zadovoljavajući način. Bosna i Hercegovina treba izdvojiti odgovarajuća budžetska sredstva za upravljanje migracijama, nastaviti napore za povratak neregularnih migranata u njihove zemlje porijekla i poduzeti dalje korake kako bi osigurala funkcionalan sistem azila. I dalje postoje prepreke u osiguravanju efikasnog pristupa azilu.
U prosincu 2023. Vijeće ministara usvojilo je pregovarački mandat za Statusni sporazum sa Frontexom, a potom i Predsjedništvo u veljači 2024. godine. Imenovani su glavni pregovarači, čime je omogućen početak pregovora s Komisijom.
U siječnju 2024. godine Bosna i Hercegovina se dodatno uskladila s viznom politikom EU-a s uvođenjem viza za državljane Omana.
Domaće vlasti finalizirale su nacrt novog zakona o kontroli granice, čiji je cilj poboljšanje usklađenosti s europskim standardima. Očekuje se da će ga Ministarstvo sigurnosti dostaviti Vijeću ministara na usvajanje
Novi nacrt Strategije i Akcioni plan za razdoblje 2024. do 2029. o integriranom upravljanju granicom spremni su za usvajanje na Vijeću ministara, s ciljem unapređenja usklađenosti s pravnom stečevinom.
Korak 7. Osigurati zabranu torture, prvenstveno kroz uspostavljanje preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja.
U listopadu 2019. godine Ustavni sud je ukinuo smrtnu kaznu u odredbama Ustava entiteta Republike Srpske. U kolovozu 2023. godine, Parlamentarna skupština je izmijenila Zakon o ombudsmanu za ljudska prava kako bi ova institucija djelovala kao preventivni mehanizam protiv torture i zlostavljanja, a što je i međunarodna obveza zemlje.
Korak 8. Garantirati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg pravosudnog odgovora na slučajeve prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.
Sva tužiteljstva i agencije za provođenje zakona imenovale su kontakt osobe za novinare, a čiji podaci će biti objavljeni na platformi safejournalists.net. Prva obuka za kontakt osobe financirana sredstvima EU-a održana je krajem veljače.
Kao prvi korak u hitnom rješavanju financijskog položaja javnog emitera na državnoj razini, Vijeće ministara je u veljači 2024. odobrilo sredstva iz prihoda Regulatorne agencije za komunikacije. U tijeku je formiranje radne grupe za izradu novog Zakona o javnom RTV sustavu.
Zaključci
Budući da je Europsko vijeće u prosincu 2022. godine dodijelilo Bosni i Hercegovini kandidatski status, javno iskazana opredijeljenost političkog rukovodstva strateškom cilju europskih integracija ostvarila je napredak po važnim reformama i donijela pozitivne rezultate. Komisija je posebno pozdravila posvećenost i opredijeljenost političkog rukovodstva principima za osiguravanje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na europskom putu.
Još jedna potvrda intenzivnijeg angažmana u dijalogu o politikama sa EU su i politički forumi na visokoj razini, od kojih je posljednji održan u Bruxellesu 6. prosinca 2023. godine. Tom prilikom, sudionici su prepoznali političku važnost i priliku koju pruža preporuka Komisije za otvaranje pristupnih pregovora onda kada Bosna i Hercegovina postigne potreban stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo.
Time se dodatno jača potreba da Bosna i Hercegovina izvrši neophodne reforme. Domaće vlasti su također ponovile svoju opredijeljenost za napredak po reformama vezanim za EU tijekom zajedničke posjete predsjednice Europske komisije sa premijerima Hrvatske i Nizozemske Sarajevu dana 23. siječnja 2024. godine.
Unatoč određenim događanjima koja se navode u izvještaju, a koja su u suprotnosti s pozitivnim zamahom, opća posvećenost zemlje njenom europskom putu pretočila se u opipljive rezultate, što se mora nastaviti odlučnim koracima na finalizaciji ključnih reformi u narednom periodu u skladu s pravilima i standardima EU-a.
Bosna i Hercegovina je također postigla i očuvala potpunu usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, što je, više nego ikada prije, značajniji signal o zajedničkim vrijednostima i strateškoj orijentaciji u novom geopolitičkom kontekstu.
U svjetlu rezultata postignutih od 2022. godine, Komisija smatra da Bosna i Hercegovina postiže neophodnu razinu usklađenosti s kriterijima za članstvo. Stoga Komisija preporučuje Vijeću da otvori pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom u skladu s točkom 17. zaključaka Europskog vijeća od 14. i 15. prosinca 2023. Nadalje, Komisija preporučuje da Vijeće usvoji pregovarački okvir nakon što Bosna i Hercegovina poduzme dalje korake u skladu s izvještajem Komisije. Komisija je spremna dostaviti Vijeću izvještaj o napretku koji BiH ostvari po ovim koracima.
Dodatni elementi napretka u reformama u vezi EU
- Proces stabilizacije i pridruživanja
Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje postao je u potpunosti operativan. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine i Europski parlament održali su sjednicu ovog Odbora u punom sastavu krajem listopada 2023. godine. Druga je zakazana za ožujak 2024. godine.
- Pomirenje u cilju prevladavanja naslijeđa rata
Vijeće ministara je imenovalo nadzorno tijelo za provedbu Strategije za procesuiranje predmeta ratnih zločina.
U siječnju 2024. Ministarstvo pravde potpisalo je memorandum o razumijevanju s Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (IRMCT) kako bi se presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) uvrstile u krivične evidencije u zemlji.
Upravni odbor za izgradnju mira započeo je sa radom 19. veljače 2024. godine, što je ujedno i platforma za politički dijalog o pomirenju.
- Reforma javne uprave
Sve razine vlasti provode Akcijski plan za reformu javne uprave, sveobuhvatnu i cjelodržavnu Strategiju upravljanja javnim financijama i vlastite pojedinačne strategije upravljanja javnim financijama, dok je u pripremi novi Akcijski plan reforme javne uprave za razdoblje 2022. do 2027.
Koordinacioni odbor za reformu javne uprave (na razini premijera/predsjednika Vlade) prvi puta se sastao u veljači 2024. godine kao vodeće političko tijelo za donošenje odluka sa zadatkom usmjeravanja reformi u ovoj oblasti u pogledu financijske podrške reformi javne uprave, unaprijeđenih kapaciteta koordinatora za reformu javne uprave i funkcionalnosti implementacijske strukture.
U veljači 2024. godine, Parlamentarna skupština je u prvom čitanju usvojila Izmjene i dopune Zakona o državnoj službi u institucijama na državnom nivou s ciljem unapređenja transparentnosti pri zapošljavanju i uvođenja alata za upravljanje ljudskim resursima. Parlamentarna skupština je u cijelosti usvojila Izmjene i dopune u drugom čitanju dana 8. ožujka 2024. godine.
U tijeku su pripreme za održavanje prvog dijaloga između EU-a i BiH o upravljanju javnim financijama.
- Funkcioniranje državnih institucija
U Vijeću ministara dana 28. veljače 2024. godine usvojen je Program ekonomskih reformi za razdoblju 2024. do 2026.
Vijeće ministara je imenovalo Radni tim za Reformsku agendu u okviru Plana rasta dana 17. siječnja 2024. godine i predstavilo listu prioriteta za svoju Reformsku agendu.
Usvojen je Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH za period 2024. do 2026. godinu na državnom nivou, što je preduvjet za usvajanje Državnog budžeta za 2024. godinu (23. siječnja 2024.).
Budžeti za 2024. usvojeni su na entitetskoj razini i to u Federaciji Bosne i Hercegovine 24/25. siječnja 2024. godine; u Republici Srpskoj 15. prosinca 2023. godine; u Brčko distriktu 23. prosinca 2023. godine; u Posavskom kantonu 20. prosinca 2023.; u Kantonu Sarajevo 30. prosinca 2023. godine; u Zeničko-dobojskom kantonu 22. prosinca 2023. i u Gradu Mostaru 25. siječnja 2024.
Vijeće ministara donijelo je u prosincu 2023. godine Odluku o kvaliteti tečnih goriva, što je važan korak za pristupanje Bosne i Hercegovine Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, ali jednako tako i mjera za implementaciju Akcijskog plana za Paket energetske podrške.
Kako je navedeno u ranijim izvještajima, entitet Republika Srpska i dalje ne priznaje odluke Ustavnog suda, uključujući i odluke kojima se ukidaju entitetski zakoni o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda i visokog predstavnika, kao i o neustavnosti određenih odredbi entitetskog Krivičnog zakonika o kleveti.
U prosincu 2023. godine, entitet Republika Srpska usvojila je u prvom čitanju Nacrt zakona o imunitetu koji bi, ukoliko bude u cijelost usvojen, umanjio odgovornost političkih predstavnika i doveo u pitanje pravnu sigurnost.
Nadalje, u prosincu 2023. godine, entitet Republika Srpska usvojila je u prvom čitanju Nacrt zakona o referendumima i građanskim inicijativama koji bi, ukoliko bude u cijelosti usvojen, osigurao pravna osnova za zasebnu izbornu administraciju u ovom entitetu.
Veliko vijeće Ustavnog suda više ne funkcionira, što ima značajne posljedice po efikasnost Ustavnog suda. Kao što je već navođeno u izvještajima, zakonodavna tijela oba entiteta trebale bi bez odlaganja imenovati suce na upražnjena mjesta i osigurati puni sastav Ustavnog suda.
- Sloboda udruživanja i sloboda okupljanja
Ministarstvo pravde radi na izradi strategije za poticajno okruženje za organizacije civilnog društva, koju treba dostaviti Vijeću ministara na usvajanje. Zeničko-dobojski kanton (u prosincu 2023.) i Unsko-sanski kanton (u siječnju 2024. godine) usvojili su zakone koji imaju za cilj usklađivanje s europskim standardima o slobodi okupljanja.
Kako je ranije izviješteno, premda je ukupni pravni i regulatorni okvir najvećim dijelom u skladu s pravnom stečevinom EU-a, entitet Republika Srpska usvojio je u prvom čitanju Nacrt zakona koji targetira aktere civilnog društva kao „strane agente“, a koji bi, ukoliko bude u cijelosti usvojen, predstavljao korak unazad.
- Usklađenost s vanjskom politikom EU-a
Bosna i Hercegovina je postigla i očuvala potpunu usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, signalizirajući svoju jasnu opredijeljenost europskom putu.
