Rezultati po tagu: ratni zločini

"U tretiranom vremenu je samo na njima bila odluka kako će se ponašati prema zatočenicima. Nisu imali nikakvog vidnog razloga za takvo ponašanje i svjesno su se pridružili sistematičnom napadu", zaključio je tužitelj.

Mladić je na tu presudu uložio žalbu, ali je to učinilo i Haško tužiteljstvo, tražeći da on bude proglašen krivim i za genocid u još šest općina 1992. godine.

U nastavku suđenja za zločine počinjene u Stocu, svjedoci Obrane su izjavili da je prvooptuženi Mile Pažin tijekom rata bio referent u Civilnoj zaštiti, te da nije imao nikakvu ulogu u sabirnim centrima.

Tužiteljstvo je pročitalo iskaz preminule svjedokinje Branke Jovanović u kojem je navela da je čula kako je pri napadu na Bradinu ubijen Boro Gligorević

Državni sud je u veljači 2018. postupak protiv Agana Ramića, zbog njegove nedostupnosti, izdvojio u odnosu na Esada Ramića i ostale.

"Poznajem ga iz škole. Kada smo došli, rekao je: 'Ne bojte se, neće vas nitko dirati'.

Svjedokinja Merdar je kazala da je pravoslavne vjere i da je udata za Bošnjaka. Rekla je da je sa kćerkom Halidom bila u Gorici i da ih 1993. godine nitko nije ni protjerivao ni zatvarao.

Korišteno je više od 700 različitih izvora: razgovori s obiteljima, posjeti grobljima, vojne i policijske arhive, sudske presude, baze podataka stranih organizacija i slično.

Predrag Radović, svjedok Džajićeve Obrane, izjavio je da je optuženog upoznao u svibnju 1992. u bilećkoj vojarni i da su Vojnu policiju zajedno napustili sredinom srpnja iste godine, kada su se pridružili Bilećkoj brigadi.

U Đulića Mahali, kako je kazao, Pažina je vidio jednom. Istaknuo je da to nije bilo 'pri utovaru za Blagaj'.

Svjedokinja je kazala da je jednom zapucano po srpskim kućama u selu i da su pobjegli u šumu. Navela je da je s rodbinom naredna dva mjeseca noćivala u šumi, a preko dana bi dolazili kući.

Svjedok je kazao da on nije prikupio detaljne informacije o položajima, naoružanju i ljudstvu neprijateljskih vojnika, koje se spominju u dokumentu organa sigurnosti Trećeg korpusa

Još uvijek se neki počinitelji zločina nalaze u obližnjim zemljama, a bez sporazuma o izručenju veoma je teško raditi na tim slučajevima, kazao je Brammertz.

Bošnjak je, prema optužnici, bio pripadnik Sedmog bataljona Vojne policije Vojske Republike Srpske (VRS) i obavljao je dužnost zapovjednika straže, a ostala trojica bili su stražari, također pripadnici VRS-a.

Svjedokinja je izjavila da su bili zaključani u štali, a potom odvedeni u logor “Vojno”, gdje su bili loši uvjeti u prostoriji u kojoj je boravila s drugim ženama i djecom.

Sramotno je da je Nobelov komitet olako prešao preko činjenice da je Handke opravdavao i stajao u zaštitu Slobodana Miloševića i njegovih izvršitelja Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

Državno tužiteljstvo je ove godine podiglo ukupno devet optužnica u predmetima ratnih zločina, a u tri slučaja ove optužnice nisu bile potvrđene, nego proslijeđene na entitetske sudove, nakon što je utvrđeno da predmeti nisu dovoljno složeni.

U predmetima ratnih zločina u Tužiteljstvu BiH je 30 posto nedostupnih osoba, i to su za sada nerješivi predmeti.

Ekshumacija je vršena pod nadzorom Tužiteljstva BiH po nalogu Suda BiH. Ovim iskopavanjem tražitelji su se nadali pronaći žrtve bošnjačke nacionalnosti stradale 1993. godine.

Zajedno se sudi Josipu Krešiću i Vidu Krešiću, bivšim pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane (HVO), kojima se na teret stavlja da su psihički i fizički maltretirali civile koji su bili zatvoreni u 'Koštanoj bolnici' u Stocu.

Svjedok je rekao da mu je zapovjednik bio Boris Bošnjak, a da Miloš Mavrak nije dolazio u Bileću. Svjedočio je i Vojo Pejak, koji je ispričao kako je početkom rata angažiran u Teritorijalnoj obrani (TO) Lišani.

Prema dosadašnjim saznanjima u jamu dubine 200 metara bačeno je od 500 do 1500 osoba s područja Cetinskog i Livanjskog kraja.

Ekshumaciju provodi Tužiteljstvo BiH po nalogu Suda BiH.