Rezultati po tagu: književnica

Jagoda Iličić se trudi obogatiti književnost novim naslovima, ali i potaknuti djecu na čitanje. Djela su joj prevedena na francuski, engleski, njemački i arapski jezik.

U nizu od pet romana o odrastanju, "Djeca nasilja" (Children of Violence, 1952–69), potaknutih boravkom u Africi, istražuje teme neprilagođenosti, rasne nejednakosti, nasilja i ludila.

Književnica Jagoda Iličić preuzela je rukovodeću ulogu u Društvu pisaca BiH u iznimno izazovnom trenutku. U jednome trenutku čak je ponudila svoju ostavku, ali su članovi u velikom broju iznistirali na njezinu ostanku na čelu ove književne udruge...

Autorica Lidija Dimkovska istaknula je kako je ovo njen prvi boravak u Mostaru i da je zbog toga posebno sretna.

Klub knjige "Ivo Andrić", u sklopu svoga projekta "Povezani kroz umjetnost- drugi dio", organizira književni susret s književnicom Marinom Vujčić.

Među najpoznatijim djelima Dubravke Ugrešić svakako su 'patchwork' roman "Štefica Cvek u raljama života" i "Forsiranje romana reke", a njezina akademska karijera ovjenčana je studijom Nova ruska proza i Pojmovnikom ruske avangarde.

Za razliku od sestre Charlotte, tijekom života nije postigla značajan uspjeh: kritika joj nije zapazila pjesme, dok je romanu zamjerila pretjeranu žudnju likova, morbidnost teme i demonsku karakterizaciju Heathcliffa.

Izvorno nije izabrala aparthejd kao svoj subjekt, ali bilo je nemoguće baviti se južnoafričkim životom i ne dotaknuti se represije, osobito kada su nacionalisti došli na vlast 1948. godine i sustav aparthejda se počeo uzdizati.

Selma Lagerlöf zauzima značajno mjesto ne samo u švedskoj, nego i u svjetskoj književnosti, a osim što je pridonijela kulturnoj baštini Švedske, svojom borbom za pravo glasa žena aktivno je sudjelovala i u izgradnji švedske demokracije.

Književnice su se dotakle različitih tema među kojima je i tema kako je biti pjesnikinja u Bosni i Hercegovini te što znači stariti kao žena i pjesnikinja.

Svojim tekstovima željela je pokazati kako diktature ljudima oduzimaju dostojanstvo. Krajem osamdesetih otkriva ju njemačka publika čitajući njezinu zbirku pripovijedaka "Nizine". Devedesetih postaje jednim od najvažnijih imena na Zapadu...

Jedna od najuglednijih pjesnikinja duhovne poezije, autorica više od dvadeset zbirka poezije koja se u studentskim danima kretala u krugu Tina Ujevića.

Književni svijet Jasmine Musabegović, pogotovo onaj koji je ostvaren u njezinim romanima, jedinstvena je pohvala ljubavi i životu, slobodi i dostojanstvu, pohvala modernosti i potrebi za poštovanjem vlastitih tradicijskih vrijednosti.

Posao učiteljice za nju je "žalosno ropstvo" koje guši njene kreativne impulse ne ostavljajući joj dovoljno vremena za pisanje. Rastrganost između poriva i potreba, u kombinaciji s čežnjom za domom i obitelji, dovode do depresije.

U 73. godini života preminula je Dubravka Ugrešić, javljaju iz Multimedijalnog instituta Zagreb. Spisateljica je umrla u petak, 17. ožujka 2023. u Amsterdamu u krugu prijatelja i obitelji.

Njena novela "Dobra zemlja" bila je najbolje prodavana knjiga u SAD-u 1931. i 1932., kada dobiva i Pulitzerovu nagradu. Nobelovu nagradu za književnost dobila je 1938. godine za opise života u Kini i biografskih dijela.

Kod čitatelja Zagorka je bila veoma popularna. Možda baš zbog toga nisu joj bile sklone neke tadašnje književne veličine, primjerice Gjalski, koji je njezina književna ostvarenja nazivao šundliteraturom za kravarice.

Veliki značaj ostavila je u Sarajevu gdje je 1993. usred opsade grada režirala Beckettovu dramu "U očekivanju Godota", s predstavnicima zaraćenih kao glumcima.

Od rane mladosti, financijski osigurana nasljedstvom, odlučila se posvetiti književnosti; prvo djelo, poemu 'Vrt himera', objavila je 1921. pod prezimenom Yourcenar, koje je kasnije promijenila i pravnim putem , kada je dobila američko državljanstvo.

Kad su, dvadesetih godina, u tadašnjem Jutarnjem listu izašle Grička vještica i kasnije Gordana, Zagorka je među svojim čitateljima zadobila gotovo status fenomena.

Zanimljivo, dvanaest izdavačkih kuća odbilo je objaviti prvu od sedam knjiga iz ciklusa, 'Harry Potter i kamen mudraca', a izdavačka kuća Bloomsbury napokon joj je dala zeleno svjetlo.

Jane Austen je svoja književna djela izdavala anonimno zbog čega je, iako vrlo čitana, sama autorica bila isključena iz važnih literarnih krugova. Sva njezina djela ljubavni su romani, pisani pod utjecajem romantizma u engleskoj književnosti.

Njezin prvi roman "Čudnovate zgode šegrta Hlapića" realističke je motivacije, ali sa značajkama bajke. Šegrt Hlapić postao je ne samo prvi hrvatski dječji roman nego ujedno i njegov prototip...