Rezultati po tagu: globalno zatopljenje

Ove godine temperatura je veća za 1,1 Celzijev stupanj u odnosu na predindustrijsko doba, po čemu je 2019. na putu da bude druga ili treća najtoplija od kada se obavljaju mjerenja.

"Bojimo se da bi moglo postati nemoguće zaustaviti pad čitavog niza domino-pločica, što bi stvorilo kaskadu koja bi mogla zaprijetiti postojanju ljudskih civilizacija", ističu znanstvenici.

Protekli mjesec bio je najtopliji listopad otkako je mjerenja. Globalna temperatura bila je 0,69°C viša od tridesetogodišnjeg prosjeka.

Naš se planet ubrzano zagrijava, što se pogotovo primjećuje po otapanju ledenjaka od Grenlanda do Antarktike.

Rekordi su oboreni u 29 zemalja u periodu od 1. svibnja do 30. kolovoza ove godine, a trećina rekordnih temperatura zabilježena je u Njemačkoj, zatim u Francuskoj i Holandiji.

Do 2050. ljudski sustavi mogli bi dosegnuti "točku bez povratka" u kojoj "perspektiva u velikoj mjeri nenastanjive Zemlje dovodi do sloma nacija i međunarodnog poretka".

Znanstvenici sad vjeruju da su predviđanja o podizanju razine svjetskih mora od posljedica globalnog zatopljenja pogrešna te da je situacija, s obzirom na ubrzano otapanje leda na Sjevernom i Južnom polu, zapravo još alarmantnija.

Znanstvenici su upozorili da će još stotine milijuna ljudi biti pogođeno do 2050. ako se ne poduzmu nove akcije kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova.

Podsjetio je da ploča klizi u more prosječnom brzinom od 1,5 do 3 m na dan. No u ovom je slučaju riječ o stotinu puta većoj ploči od svih onih koje su već nestale.

Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine skupština UN je 22. travnja proglasila međunarodnim Danom planete Zemlje.

Znanstvenici su nadalje upozorili da će polovina današnjeg leda na alpskim vrhovima nestati do 2050. godine u svakom slučaju i bez obzira na to uspije li čovječanstvo ili ne ograničiti emisije plinova koje utječu na globalno zatopljenje.

Staništa prenosnika zaraznih bolesti – ne samo komaraca, nego i krpelja – sve će se više širiti u budućnosti

Mikroskopske morske alge ili fitoplanktoni, vidljivi na satelitskim snimkama, ključni su pokazatelj zdravlja mora.

Znanstvenici smatraju da je ugljični dioksid uvelike odgovoran za klimatske promjene i globalno zatopljavanje.

Dugoročno će budućnost antarktičkih ledenjaka i njihovo otapanje imati velik utjecaj na porast razine mora diljem svijeta.

Ova studija je kontraargument svima koji negiraju klimatske promjene i onima koji tvrde da se klima mijenja u prirodnim ciklusima, te da ljudi nemaju ništa s tim.

Ogromna šupljina otvorila se ispod izoliranog ledenjaka na Antarktici zbog čega može doći do podizanja razine mora.

Možda se globalno zatopljenje čini kao nešto što se događa samo u filmovima, moramo se osvjestiti da već sada osjećamo posljedice

Pošto se ta valuta sve više koristi, znanstvenici predviđaju da bi kroz desetljeće i pol mogla godišnje stvarati 230 gigatona ugljika. Jedna gigatona iznosi milijardu metričkih tona ugljika.

Ne može se predvidjeti hoće li se otok u nekoj mjeri vratiti, a stručnjaci intenzivno rade na pokušaju očuvanja ugroženih vrsta na ostalim ugroženim otocima