Korak dalje od Newtona

Na današnji dan Albert Einstein objavio opću teoriju relativnosti

Einsteinova teorija ima važne astrofizičke implikacije. Na primjer, iz nje proistječe mogućnost postojanja crnih rupa — prostornih regija u kojima su prostor i vrijeme zakrivljeni na takav način da ništa, čak ni svjetlost, ne može pobjeći...
Sci-Tech / Znanost | 20. 03. 2023. u 12:04 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: Getty/Christie’s / Albert Einstein, Ilustracija

Na današnji dan, 20. ožujka 1916. godine objavljena je u njemačkom znanstvenom časopisu Annalen der Physik Einsteinova opća teorija relativnosti, iako je slavni znanstvenik svoju teoriju postavio još 1915. godine.

Ta teorija objašnjava gravitacijsku silu kao posljedicu zakrivljenosti prostora i vremena. Eksperimentalni dokaz za tu teoriju predstavlja pojava savijanja zraka svjetlosti u jakom gravitacijskom polju (primjerice zvijezda).

Einsteinova opća teorija relativnosti uvelike je prihvaćena kad se pomoću nje uspjelo objasniti nepravilnosti u kretanju planeta Merkura. Naime, te su nepravilnosti bile neobjašnjive dotadašnjom Newtonovom teorijom gravitacije.

Teorija predstavlja relativističko poopćenje specijalne relativnosti i Newtonove teorije gravitacije. Ona pruža ujedinjeni opis gravitacije kao geometrijskog svojstva prostora i vremena, ili prostor-vremena.

Specifično, zakrivljenost prostor-vremena je direktno povezana s energijom i momentom neovisno od toga koja materija i radijacija su prisutne. Odnos je specificiran u Einsteinovim jednadžbama polja, sistemu parcijalnih diferencijalnih jednadžbi.

Einsteinova teorija ima važne astrofizičke implikacije. Na primjer, iz nje proistječe mogućnost postojanja crnih rupa — prostornih regija u kojima su prostor i vrijeme zakrivljeni na takav način da ništa, čak ni svjetlost, ne može pobjeći — kao krajnjeg stadija masivnih zvijezda.

Postoji obilje dokaza da je intenzivna radijacija koju emitiraju pojedine vrste astronomskih objekata uzrokovana crnim rupama; na primjer, mikrokvazari i aktivna galaktika jezgra su rezultat prisustva zvjezdanih crnih rupa i crnih rupa daleko masivnijeg tipa, respektivno.

Savijanje svjetlosti djelovanjem gravitacije može dovesti do fenomena gravitacijske leće, zbog kojeg su višestruke slike istog udaljenog astronomskog objekta vidljive na nebu.

I danas, gotovo 100 godina od njenog objavljivanja, opća teorija relativnosti Alberta Einsteina zaokuplja mnoge fizičare.

Video: Što je opća teorija relativnosti?
Kopirati
Drag cursor here to close