Nikola Kopernik

Mogao je postati biskup, ali znanstvenik u njemu je pobijedio

Kopernik je u Raspravici (Commentariolus, između 1510. i 1514) dao prvu skicu nove heliocentrične teorije, koja je protuslovila vladajućemu, Ptolemejevu geocentričnomu sustavu svijeta sa Zemljom u središtu.
Sci-Tech / Svemir | 19. 02. 2023. u 15:43 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: Malevus / Nikola Kopernik (Toruń, 19. veljače 1473. – Frombork, 24. svibnja 1543.)

Na današnji dan prije 550 godina, 19. veljače 1473. u poljskom Torunu rođen je Nikola Kopernik (lat. Nicolaus Copernicus, njem. Nikolaus Kopernikus, polj. Mikołaj Kopernik), poljski astronom, teoretik heliocentričnoga sustava.

Studirao je na Sveučilištu u Krakovu, a od 1496. do 1500. u Bologni, gdje je studirao kanonsko pravo, ali se najviše posvetio studiju astronomije.

Postavši kanonikom katedrale u Fromborku, napustio je Italiju, ali se 1501. vratio i u Padovi studirao medicinu, a u Ferrari postao doktor kanonskoga prava.

Od 1505. do smrti živio je u Poljskoj. Nastanio se u Fromborku, gdje je u jednoj kuli organizirao svoj opservatorij. Nije se odazvao ni pozivu da na Lateranskome koncilu (1512–17) izloži svoje mišljenje o reformi kalendara.

Kopernik je u Raspravici (Commentariolus, između 1510. i 1514) dao prvu skicu nove heliocentrične teorije, koja je protuslovila vladajućemu, Ptolemejevu geocentričnomu sustavu svijeta sa Zemljom u središtu.

Nastavio je raditi na svojem sustavu do pojedinosti, pa je, prosuđujući na osnovi principa relativnosti gibanja, dao jednostavan sustav: Zemlja i planeti jednoliko se gibaju po kružnicama, u središtu kojih je Sunce.

Unutar sfere zvijezda stajaćica nižu se putanje planeta, a u središtu cijeloga svijeta nalazi se Sunce. Dnevnu vrtnju nebeskoga svoda objasnio je dnevnom rotacijom Zemlje, a smjene godišnjih doba obilaženjem Zemlje oko Sunca.

Petlje u putanjama planeta objasnio je kao pojavu koja nastaje zbog gibanja Zemlje i planeta oko Sunca. Iz veličine petlja, koja je to manja što je planet udaljeniji od Sunca, odredio je Kopernik njihovu udaljenost od Sunca.

Ispravno je protumačio i nepokretnost zvijezda, i nepostojanje paralakse kao posljedicu njihove goleme udaljenosti od Zemlje.

Video: Nikola Kopernik (r. 19. 2. 1473.) i heliocentrički sustav - TV kalendar

Kopernik je dugo razmišljao o tome bi li svoju teoriju pismeno objavio ili ju po uzoru na pitagorovce usmeno poučavao. Ipak je prvo napisao sažetak, koji je kolao kao kopija (pronađena u Beču 1873. i u Stockholmu 1878), u kojem je novu teoriju iznio u obliku sedam aksioma.

Glavno djelo O gibanjima nebeskih tijela (De revolutionibus orbium coelestium) izdano je u Nürnbergu tek 1543.

Izgradnja heliocentričnoga sustava bio je revolucionaran i dalekosežan prekid sa starim shvaćanjima. Nasuprot dotadašnjemu shvaćanju da je Zemlja središte svemira, ističe se da je Zemlja samo jedan od planeta koji kruže oko Sunca.

Kopernik se ipak nije mogao potpuno osloboditi ukorijenjenih nazora pa je vjerovao da se nebeska tijela moraju jednoliko gibati po kružnicama. Taj je problem poslije riješio Johannes Kepler, koji je otkrio nejednoliko gibanje planeta po elipsama, kojima se u jednom žarištu nalazi Sunce.

Svojim djelom Kopernik je utemeljio modernu astronomiju i stvorio preduvjete za Keplerova otkrića i Newtonovo određivanje zakonitosti koja upravlja gibanjima nebeskih tijela.

Njegovo je naučavanje imalo sljedbenike i nastavljače, ali i protivnike. Crkva je 1616. zabranila sva djela koja su za osnovu imala Kopernikovo naučavanje. Zabrana je 1757. skinuta s Kopernikovih, a 1835. s ostalih djela.

Preminuo je 24. svibnja 1543. godine u Fromborku.

Slavni znanstvenik bio je kandidat za biskupa

Ono što je manjem broju ljudi danas poznato o Koperniku jest da je on institucionalno bio vrlo blisko vezan s Katoličkom crkvom. Naime, Kopernikov ujak (majčin brat) bio je izrazito moćan biskup u Poljskoj.

Radilo se o značajnoj biskupiji Warmia u sjevernoj Poljskoj, kraj obale Baltičkog mora. Biskupi Warmije imali su titulu kneza-biskupa, te su imali i znatnu svjetovnu moć. Jedno je vrijeme knez-biskup Warmije bio i poznati humanistički papa Pio II. (slavni Enea Silvio Piccolomini).

Kopernikov ujak zvao se Luka Watzenrode i dobro se pobrinuo za svog mladog nećaka. Naime, Nikola Kopernik rano je ostao bez oca, još u dječačkoj dobi, pa je ujak uvelike preuzeo skrb o njemu.

Nikola je postao kanonik u Warmijskom kaptolu, zalaganjem svog ujaka biskupa. Na tom se mjestu bavio svojim astronomskim izučavanjima. Nikola je ujedno bio i ujakov biskupski tajnik i liječnik.

Kad je ujak umro, Nikola je ostao i dalje kanonikom, a bio je kasnije i jedan od kandidata za novog biskupa Warmije, premda nije imao ozbiljnijih šansi, budući da su to mjesto priželjkivali čak i kraljevi za svoje sinove.

Nikola Kopernik imao je i brata, koji je postao svećenik i kanonik, te sestru koja je postala benediktinska redovnica, a kasnije je bila čak i na čelu samostana u gradu Chełmnu.

Kopirati
Drag cursor here to close