U Zenici je održan sastanak "Pripravnost za protuepidemijski rad u slučaju elementarnih nesreća", koji je organizirao Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), a kojem su prisustvovali predstavnici brojnih nadležnih institucija iz ZDK. Cilj sastanka bio je jačanje kapaciteta zdravstvenog sektora i drugih nadležnih institucija u suočavanju s epidemiološkim izazovima tijekom kriznih situacija.
Ozbiljni rizici
Bosna i Hercegovina posljednjih godina sve češće svjedoči elementarnim nepogodama koje sa sobom donose ozbiljne javnozdravstvene rizike. Poplave u dolini Bosne 2014. godine, kao i prošlogodišnje u Hercegovini i Srednjoj Bosni, kada su tisuće ljudi bile primorane napustiti svoje domove, uz istovremeni porast zaraznih bolesti i kontaminaciju vode, pokazale su koliko je važno unaprijediti sustav odgovora na ovakve krize. Pandemija COVID-19 dodatno je potvrdila da zdravstvene institucije moraju imati jasne planove i protokole za djelovanje u izvanrednim situacijama.
Na skupu su sudjelovali stručnjaci iz područja zdravstva, higijensko-epidemioloških službi domova zdravlja i civilne zaštite u Zeničko-dobojskom kantonu, a program je obuhvatio niz stručnih izlaganja i diskusija. Sastanak je otvorio direktor INZ-a Muamer Mandra, dok je uvodno izlaganje na temu "Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za izvanredne situacije" održao Mirza Palo, predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/WHO) u Bosni i Hercegovini.
"Izvanredne situacije su sve češće i imaju sve veći utjecaj na lokalnu sredinu. Zbog toga nam je neophodno raditi međusektorski – zdravstvo, okoliš, civilna zaštita, poljoprivreda, veterinarski sektor – kako bismo unaprijedili odgovor na izvanredne situacije," istaknuo je Palo.
Na sastanku je sudjelovala i ministrica zdravstva Zeničko-dobojskog kantona, Aida Salčinović, koja je naglasila važnost suradnje između nadležnih institucija kako bi se osigurao učinkovitiji odgovor na epidemiološke prijetnje u kriznim situacijama.
"INZ je jedinstvena institucija po 'One Health - Jedno zdravlje' konceptu, a način našeg djelovanja je primjer kako treba izgledati sinergija institucija različitih razina i djelokruga rada na jedinstvenom zadatku – očuvanju zdravlja građana u kriznim situacijama," rekao je direktor INZ-a Muamer Mandra.
O utjecaju klimatskih promjena na učestalost prirodnih nesreća na primjerima iz ZDK govorio je Džavid Aličić, direktor Kantonalne uprave civilne zaštite ZDK, naglašavajući da su ekstremne vremenske prilike sve učestalije i predstavljaju direktnu prijetnju javnom zdravlju.
Primjeri iz prakse
Četiri stručnjaka iz INZ-a predstavili su različite aspekte rada i stanja u ovom kantonu kroz konkretne podatke i primjere.
Nermin Rondić govorio je o higijensko-sanitarnim nadzorima u izvanrednim situacijama,
Muhamed Skomorac analizirao je zastupljenost zaraznih bolesti u ZDK,
Melita Lelić prezentirala je rezultate pregleda vodnih objekata u ZDK,
Alis Kozica iznio je podatke o pripravnosti i odgovoru na elementarne nepogode.
"Siguran sam da je cilj skupa ostvaren, a to je povezivanje HES-ova, INZ-a i Civilne zaštite radi zajedničkog planiranja i djelovanja u mogućim kriznim situacijama," rekao je Kozica.
Na kraju skupa održana je završna diskusija i doneseni su zaključci koji će poslužiti kao temelj za daljnju razradu strategija i planova pripravnosti.
Poseban naglasak tijekom sastanka stavljen je na Higijensko-epidemiološke službe (HES) u domovima zdravlja, koje predstavljaju ključnu kariku u ranom prepoznavanju i prevenciji širenja zaraznih bolesti. Njihova uloga u nadzoru, edukaciji i provođenju protokola u kriznim situacijama pokazala se neophodnom, posebno tijekom pandemije COVID-19 i ranijih epidemija.
Osim toga, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica već godinama zagovara One Health pristup, koji naglašava međusobnu povezanost ljudskog zdravlja, zdravlja životinja i stanja okoliša. Ovaj holistički pristup posebno je važan u kontekstu klimatskih promjena, budući da prirodne nepogode poput poplava, suša i požara mogu izravno utjecati na pojavu novih ili ponovnu aktivaciju zaraznih bolesti.
Zaključci i naredni koraci
Jedan od ključnih zaključaka sastanka je potreba za izradom Strategije i Plana pripravnosti, koji će omogućiti koordinirano djelovanje svih relevantnih aktera i osigurati pravovremen i učinkovit odgovor na eventualne epidemije u izvanrednim okolnostima. Posebna pažnja bit će posvećena obuci zdravstvenih radnika, jačanju međuinstitucionalne suradnje i primjeni suvremenih epidemioloških metoda u kriznim situacijama.
S obzirom na sve učestalije klimatske poremećaje i potencijalne zdravstvene krize koje mogu uslijediti, ovaj stručni sastanak predstavlja važan korak prema jačanju otpornosti zdravstvenog sustava Zeničko-dobojskog kantona i šire.
