Rak debelog crijeva sve se češće dijagnosticira kod mlađih osoba – danas svaki peti slučaj oboljenja pogađa ljude mlađe od 54 godine, što predstavlja porast od 11 % u posljednja dva desetljeća. Iako se već dugo pokušava pronaći objašnjenje ovog zabrinjavajućeg trenda, novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature pruža prve jasne tragove.
Znanstvenici su godinama sumnjali da kolibaktin – toksin koji proizvodi određene vrste bakterija poput E. coli – može igrati ulogu u razvoju raka debelog crijeva. Kolibaktin oštećuje DNK, a nova studija pokazuje snažnu povezanost između izloženosti tom toksinu u djetinjstvu i pojave raka kod osoba mlađih od 40 godina, piše Ordinacija.hr.
Profesor Ludmil Alexandrov sa Sveučilišta Kalifornija u San Diegu, vodeći autor studije, objašnjava da su analizirani uzorci tumorskog tkiva gotovo tisuću pacijenata iz 11 zemalja, uključujući Kanadu, Japan, Tajland i Kolumbiju. Korištenjem napredne analize DNK, otkrili su specifične genetske mutacije koje se mogu povezati s kolibaktinom.
Najzanimljivije je to što su mlađi pacijenti – posebno oni ispod 40 godina – imali tri puta veću vjerojatnost za prisutnost ovih mutacija u odnosu na starije bolesnike. Uzorci su pokazali da je izloženost kolibaktinu najvjerojatnije nastupila prije 10. godine života, a posljedice su se manifestirale desetljećima kasnije, kroz razvoj raka u 30-im ili 40-im godinama života.
Iako je uloga kolibaktina važna, stručnjaci upozoravaju da još uvijek ne znamo dovoljno o tome zašto te bakterije postaju „štetne“ kod nekih osoba, a kod drugih ne. Procjenjuje se da 20 do 30 % ljudi ima bakterije koje proizvode kolibaktin, no većina njih nikad ne razvije rak.
Znanstvenici vjeruju da način života – uključujući prehranu bogatu crvenim i prerađenim mesom, šećerima i rafiniranim ugljikohidratima te siromašnu vlaknima, voćem i povrćem – stvara idealne uvjete u crijevima za djelovanje tih bakterija. Osim toga, rani faktori poput poroda carskim rezom, dojenja, upotrebe antibiotika ili konzumacije prerađene hrane mogu značajno oblikovati dječji mikrobiom i imunološki sustav.
Znanstvenici smatraju da bi razvoj probiotika koji cilja upravo bakterije koje proizvode kolibaktin mogao postati jednostavna, neinvazivna strategija prevencije. Također, postoji nada da bi se u budućnosti mogla razviti jednostavna pretraga stolice kojom bi se detektirale kolibaktinske mutacije – što bi omogućilo ranu dijagnostiku, možda već u 20-ima, umjesto čekanja na simptome u kasnijim desetljećima.
Dok se znanstvena istraživanja nastavljaju, najvažnije je usredotočiti se na promjene koje su u našim rukama. To uključuje:
Mnogi mladi – kao i njihovi liječnici – i dalje zanemaruju rane znakove raka debelog crijeva, smatrajući ih bezazlenima. No, kako upozorava profesor Alexandrov, što ranije otkrijemo bolest, to su šanse za izlječenje veće.
