bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
NAJNOVIJE
Svjetski tjedan dojenja

Mnogi zdravstveni sustavi ne mogu pružiti podršku dojenju

Svake godine obilježavanje Svjetskog tjedna dojenja se provodi prema određenim temama koje su vezane za zdravstvenu zaštitu žena i djece.
01.10.2021. u 15:31
text

Svjetski tjedan dojenja uspostavila je WABA- Svjetska alijansa za podršku dojenja u skladu s Deklaracijom Innocenti iz 1990. godine, a samo obilježavanje Svjetskog tjedna dojenja je započelo 1992. godine s preporukom da se obilježava od 1-7. kolovoza ili u alternativnom terminu u prvom tjednu listopad kada se obilježava Svjetski tjedan djeteta.

Svake godine obilježavanje Svjetskog tjedna dojenja se provodi prema određenim temama koje su vezane za zdravstvenu zaštitu žena i djece, njihovu ishranu, posebno dojenja kao zlatnog standarda u ishrani dojenčadi i male djece, zatim vezano za rad i radno okruženje žena trudnica, majki i dojilja i za zdravi okoliš.

Kampanju povodom obilježavanja Svjetskog tjedna dojenja 2021. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH provodi sa stalnim vladinim i nevladinim partnerima: Zavodom za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, Udruženjem liječnika specijalista javnozdravstvenih disciplina Federacije BiH i Udruženjem za unapređenje dojenja. U nastojanjima da se žene osnaže da doje svoje bebe, ove godine pokušava se ukazati na aspekt zajedničke odgovornosti u tim naporima.

Okvir kampanjskog djelovanja Svjetske alianse za potporu dojenja (World Breastfeeding Aliance) u aktivnostima vezanim za odabranu temu čine četiri stuba koja se odnose na informiranje, utemeljenje, suradnju i poticanje, a ove se godine sve zainteresirane strane pozivaju da u svoje aktivnosti uključe informiranje ljudi o važnosti zaštite dojenja, jačanje potpore dojenju koje je od vitalnog značaja kako za pojedinca, tako i za zajednicu, pa je i vitalna odgovornost javnog zdravstva. U svojim nastojanjima, javno zdravstvo u ulozi lidera treba da potiče aktivnosti na zaštiti dojenja, surađuje s pojedincima i organizacijama i svim zainteresiranim stranama, uvećavajući tako učinak pokrenutih aktivnosti.

S aspekta javnozdravstvenog djelovanja, zaštita dojenja se treba fokusirati na otklanjanje prepreka koje postoje u društvenom okruženju u kome majka treba da ostvari dojenje.

Mnogi zdravstveni sustavi trenutno ne mogu pružiti efikasne informacije i kontinuiranu podršku dojenju. Mnogi zaposleni roditelji nemaju odgovarajuću socijalnu zaštitu, plaćeno porodiljsko odsustvo, odgovarajuće trajanje porodiljskog odsustva, mogućnost korištenja porodiljskog odsustva od strane oba roditelja, a kada je u pitanju dojenje na radnom mjestu nemaju odgovarajuće uvjete kao što su pauze za dojenje, fleksibilni radni aranžmani koji omogućuju dojenje zaposlenih majki i drugo. Okruženju koje nije suportivno za dojenje posebno doprinosi nepoštivanje i nedostatak kontrole poštivanja

Međunarodnog koda o marketingu zamjena za majčino mlijeko odnosno posljedično agresivno i neprimjereno reklamiranje zamjena za majčino mlijeko usmjereno na majke.

Društvene norme i tradicionalne prakse u zajednici također često ometaju optimalno dojenje. Uzimajući sve navedeno u obzir, jasno je da manjkavost sustava podrške dojenju na razini zajednice čini zaštitu, promoviranje i podršku dojenju većim izazovom, a da bi se on ojačao potrebni su napori niza sektora, kao i politička volja i dugoročno ulaganje od strane društva.

Pored provođenja dobrih praksi vezanih za dojenje unutar zdravstvenog sustava i u obiteljskom okruženju, ostvarenje prava vezanih za porodiljsko odsustvo, stvaranje povoljnog okruženja na radnom mjestu i drugim javnim mjestima, kontrola neprimjerenog reklamiranja zamjena za majčino mlijeko te stavljanje zdravlja, odnosno dojenja, u centar svih politika, prevashodna je odgovornost sektora javnog zdravstva ali i svih onih koji mogu poduprijeti, zaštititi i promovirati dojenje. Zaštita dojenja je, kako kaže slogan, zajednička odgovornost svih nas.

Shodno trenutku, potrebno se osvrnuti na prednosti dojenja kao ključne komponente u ostvarenju čak sedam Globalnih ciljeva održivog razvoja, uključujući: iskorjenjivanje siromaštva, iskorjenjivanje gladi, dobro zdravlje i blagostanje, kvalitetno obrazovanje, dostojanstven rad i gospodarski rast, smanjenje nejednakosti i klimatske promjene.

Od 2016. godine, obilježavanje Svjetski tjedan dojenja je usklađen s Globalnim ciljevima za održivi razvoj, a Rezolucijom WHA (Svjetske zdravstvene skupštine) iz 2018. godine Svjetskog tjedna dojenja je podržana kao važna strategija u promociji dojenja.

Globalni ciljevi za održivi razvoj usvojeni su na Samitu UN o održivom razvoju u New York-u 25. rujna 2015. godine sa 17 definiranih ciljeva, a ciljna godina za njihovo postizanje je 2030. godina, priopćeno je iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

comment icon
svi komentari (0)
POVEZANO