Korčula, povijesni utvrđeni grad na istočnoj obali istoimenog otoka, jadranski je dragulj o kojem se uvijek govori isključivo u superlativima. Ondje je 1254. godine rođen Marko Polo, veliki svjetski putnik, istraživač, putopisac i carski emisar, a o ljepotama, bogatoj povijesti i brojnim znamenitostima ovog grada mogle bi se ispisati knjige i knjige.
Okružen zidinama, sa živopisnim ulicama raspoređenima u oblik riblje kosti, on je i ponosni čuvar legendarne moreške. Taj drevni viteški bojni ples s mačevima nastao je na području Mediterana između 12. i 13. stoljeća, a danas se sačuvao samo u gradu Korčuli, gdje se s generacije na generaciju prenosi već više od 400 godina.
Izvodi se uz pratnju limene glazbe, a tijekom užurbanih ljetnih mjeseci, u špici turističke sezone, iznimno je popularna među domaćim i stranim gostima. Samim otočanima ipak je najvažnija njezina izvedba na Dan Grada Korčule i blagdan sv. Todora, suzaštitnika Grada (29. srpnja).
Naziv moreška nastao je po Maurima (Moriskima), islamiziranim stanovnicima sjeverozapadne Afrike koji su osvojili i nastanili Pirenejski poluotok. Vjeruje se da je ovaj ples prvi put izveden u španjolskoj Leridi 1150. godine kao reminiscenca na istjerivanje Maura koji su napustili taj kraj i bili potučeni u Aragoniji svega godinu dana ranije.
Moreška je tad bila izvedena u katedrali u kojoj je mnoštvo plesača predstavljalo borbu Maura i kršćana. Slični plesovi s mačevima do kraja 14. stoljeća proširili su se po čitavoj katoličkoj Europi.
Današnja korčulanska moreška u svom dramskom dijelu prikazuje tipičnu borbu za naklonost djevojke kroz sukob između dvije vojske, dok sukob civilizacija ostaje u pozadini. Izvodi se uz glazbenu pratnju koju je 1937. skladao Krsto Odak, a sastoji se od figure koja se zove sfida (izazov) i sedam kolpi, odnosno mačevalačkih figura.
Kroz dijalog se prati radnja u kojoj Moro (sin arapskog kralja) turskom kralju Osmanu otima vjerenicu, ljepoticu ”bulu”, nakon čega slijedi borba između vojski crnog i bijelog kralja. Moreška završava oslobađanjem djevojke i njezinim povratkom voljenom Osmanu. Iako je sam po sebi borben, ovaj unikatan ples krase i brojni romantični elementi koji oduševljavaju sve koji ga imaju prilike pogledati i doživjeti. Inače, moreška je od 2007. zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.
Danas u Gradu Korčuli postoje dva kulturno-umjetnička društva koja izvode morešku. To su Hrvatsko glazbeno društvo Sveta Cecilija i Moreška – kulturno umjetničko društvo – Korčula. Ovo drugo osnovano je 1950. godine, broji više od 120 članova i djeluje kroz nekoliko sekcija – tu su mješoviti pjevački zbor, ženska klapa Moreška, plesači moreškanti te orkestar koji ujedno i prati vitešku igru.
Uz organiziranje godišnjih nastupa zbora, klape i orkestra, čiji je svečani koncert svakog 26. prosinca, Društvo Moreška – Korčula svake godine sudjeluje na otvaranju Korčulanskog baroknog festivala s izvedbom barokne moreške pod ravnanjem dirigenta Ivana Josipa Skendera, koju prati Hrvatski barokni ansambl.
Moreška – kulturno umjetničko društvo – Korčula samo tijekom ljeta ima 40-ak nastupa. U njima možete uživati u otvorenom ljetnom kinu u Korčuli ili u Domu kulture. Sama izvedba moreške traje oko 30 minuta, dok čitav program na redovnim nastupima uz klapu traje do sat vremena.
”Moreška se prenosi s generacije na generaciju i tako je postala dio korčulanskog identiteta, a naši članovi doprinose radu društva na amaterskoj i volonterskoj osnovi, što je pokazatelj da to radimo iz čiste ljubavi”, kaže Gorana Depolo, predsjednica Društva Moreška – Korčula.
A najstariji zapis o korčulanskim moreškantima datira još iz 1666. godine. Kako svjedoče spisi pronađeni prije deset godina u zadarskom Arhivu, prvi spomen korčulanske Moreške zabilježen je 7. ožujka 1666. u ”prekršajnoj prijavi” lokalnim vlastima, odnosno Knezu, predstavniku Venecijanske republike.
Naime, troje korčulanskih građana prijavili su moreškante zbog dugotrajne zabave, no vlasti su ih odbile sankcionirati uz obrazloženje kako u pokladno doba, kad se incident i zbio, u Korčuli vrijede druga pravila ponašanja, prenosi Putni kofer.
Dok gledate ovaj spektakularan viteški bojni ples s mačevima, osim u glazbi, pjesmi i plesu, uživat ćete i u prekrasnim, raskošnim kostimima. Inspiraciju za njihovo šivanje dale su stare fotografije, a iako su se donekle mijenjali kroz godine, u njima i dalje živi duh prebogate korčulanske prošlosti.
