Produženje radnog vremena ne predstavlja značajan zdravstveni rizik za uredske radnike, pokazuje studija Njemačkog ekonomskog instituta.
Prema rezultatima istraživanja, zaposlenici koji rade više od deset sati dnevno ne prijavljuju osjetno veći umor niti izraženije simptome stresa u odnosu na kolege s kraćim radnim danom. Također, dobrovoljni prihvat dužih radnih sati nije utjecao na zadovoljstvo poslom, navodi institut.
Analiza je pokazala i da dulji radni dani nisu imali negativan utjecaj na samoprocjenu zdravstvenog stanja niti na broj dana bolovanja. Istraživanje je provedeno na temelju ankete o radnom vremenu iz 2021. godine, koja je obuhvatila više od 8.600 uredskih zaposlenika.
Institut ipak upozorava da ne odgovaraju sva zanimanja takvom modelu, ponajprije iz sigurnosnih i zdravstvenih razloga.
Nova njemačka vlada, predvođena demokršćanima, najavila je reformu postojećih propisa o osmosatnom radnom vremenu, s planom uvođenja fleksibilnog tjednog okvira radnih sati.
S druge strane, sindikati su se snažno usprotivili odustajanju od osmosatnog radnog dana, koji u Njemačkoj postoji kao standard još od 1918. godine. Prema ranijim nalazima Instituta Hugo Sinzheimer, rad duži od osam sati dokazano povećava rizik za zdravlje radnika, prenosi DPA.
