Iako nam ljeto okreće leđa, nema ništa slađe nego uzeti zalogaj ovog ukusnog voća. Savršene rajčice i slatke breskve uvijek najavljuju kraj omiljenog godišnjeg doma, a isti je slučaj i sa šljivama. No kada jednom zapamtite što vam koja namirnica nudi, drugi put ćete dva put razmisliti koju voćku pojesti. Šljive su tako povezane u brojnim studijama sa velikim dobrobitima za zdravlje, a vi vjerojatno ti niste znali, piše Ordinacija.hr.
Donosimo nekoliko tajnih efekata konzumacije šljiva i nekoliko činjenica koje niste znali a nakon što ih pročitate šljive bi mogle postati vaše omiljeno voće. Za početak dobro je znati da su šljive su bogate vitaminom C, a u značajnim količinama sadrže i vitamine B skupine te vitamine E i K. Često se spominje i obilje vitamina A zato što su šljive bogate beta-karotenom koji se u organizmu po potrebi pretvara u vitamin A. Tražite li prirodni izvor raznovrsnih minerala, odgovor je - šljiva! U njoj ima puno kalija i fosfora, a sadrži i željezo, magnezij, kalcij, bakar...
Ako vam se prehrana sastoji od voća i povrća, radi antioksidanta koje sadrže mogu pomoći kod snižavanja krvnog tlaka, a suhe šljive će puno pomoći ako vas muči hipertenzija. Prema studijama, konzumacija suhih šljiva je povezana sa snižavanjem krvnog talka i razine lošeg kolesterola. Kako ova dva stanja vode do bolesti srca, kontrola kolesterola će osigurati zdravije srce.
Šljive su prava riznica antioksidansa koji štite tjelesne stanice od oštećenja (a time i od kancerogenih promjena) te djeluju protuupalno. Neka istraživanja pokazala su da samo jedna šljiva sadrži jednaku količinu antioksidansa kao puna šaka borovnica. Među antioksidansima koji se nalaze u šljivama su biljni pigment antocijanin (daje šljivama crvenu i plavo-ljubičastu boju) te kvercetin i katehin koji pripadaju skupini flavonoida. Katehin je moćan antioksidans kojega u obilju ima i u zelenom čaju.
Jedna je studija, objavljena u magazinu Critical Reviews in Food Science and Nutrition, otkrila kako sušene šljive pružaju osjećaj sitosti, što znači da ćete puno manje jesti, a smanjen unos hrane osigurava lakšu kontrolu kilograma, ali isto tako sprečava razvoj pretilosti, dijabetesa i kardiovaskularnih oboljenja. To se možda može objasniti činjenicom da šljive ne uzrokuju povišenje šećera u krvi i inzulina.
Antioksidanti nisu jedine dobrobiti šljiva, a prema nedavno objavljenoj studiji, imaju karakteristike koje poboljšavaju pamćenje. Istraživanje je pregledavalo 73 stručna teksta koji otkrivaju da šljive mogu pojačati memoriju. Kako ove studije ne otkivaju radi li se o suhim ili svježim šljivama, potrebno je obaviti još istraživanja. Šljive su pune antocijanina, antioksidanta iz grupe flavonoida koja daje plavi, crveni ili ljubičasti pigment, a upravo je taj sastojak povezan sa memorijom.
Na životinjskim je studijama otkriveno kako konzumacija suhih šljiva može imati pozitivan utjecaj na gustoću kostiju i mogu zaustaviti propadanje koštane mase. Ovo je posebno važno kako starimo jer se gustoća kostiju tada smanjuje i postoji veliki rizik da će doći do osteoporoze.
Ovo i nije takvo iznenađenje, ali je i dalje važno za napomenuti. U ovom slučaju nije važno kakve šljive odaberete, ali čini se da suhe šljive imaju malo više vlakana pa mogu i brže pomoći.
Birajte šljive s peteljkama, čvrste i neoštećene, lagano mekane na pritisak (ali ne jako mekane!).
Na sobnoj temperaturi držite onoliko zrelih šljiva koliko ih možete pojesti u danu, a ostale spremite u hladnjak. Stavite ih u papirnatu ili plastičnu vrećicu, tako mogu u hladnjaku izdržati nekoliko dana. Šljive koje ste čuvali u hladnjaku bit će sočne i slatke ako ih ostavite na sobnoj temperaturi prije konzumacije.
