Kad se vaši susjedi idući put požale na buku, podsjetite ih da u životu ima i gorih stvari – ili obrnuto, ako ste vi taj nervozni susjed. Danas je buku sve teže kontrolirati jer živimo u glasnom svijetu punom podražaja.
Primjerice, u knjižnicama vlada oko 20 decibela. Tihi šapat je oko 40 decibela, a razgovor između 60 i 70 decibela. Sve glasnije od toga (iznad 85 decibela) već se počinje smatrati štetnim za naš sluh. Zateknete li se na gradilištu doživjet ćete buku od oko 100 decibela, a u prvom redu na rock koncertu možete očekivati oko 130 i 140 decibela buke.
Sad kad imamo viziju bučnosti nekih događaja, možemo se osvrnuti (i zgroziti) na najglasnije događaje i fenomene zabilježene u ljudskoj povijesti. Teško ih je uopće zamisliti, a nadajmo se da ih nećemo ni doživjeti jer bismo od nekih naprosto oglušili.
Glasanje ovih latinoameričkih majmuna mnogi opisuju kao kombinaciju sirena za uzbunu i death metal koncerta, što nije ni čudo jer je jačina buke koju proizvode oko 140 decibela.
Premda njihovo ime govori sve o njima, napomenimo kako im urlanje omogućuje posebna kost u grlu koja služi kao komora koja pojačava njihove urlike. Obično koristi mužjacima u međusobnom nadmetanju i označavanju teritorija, a njihova upozorenja mogu čuti i ljudi na 5 kilometara udaljenosti, pišepunkufer.hr.
Na području rijeke Tunguske u Rusiji 1908. godine odjeknula je tako jaka eksplozija da su Sibirci popadali sa svojih stolaca. Svjedoci tvrde kako se netom prije na nebu mogla vidjeti svijetlost jaka kao Sunce, a potom čuti prasak kao da je pala bomba. Eksplozija je uništila čak 60 milijuna stabala u okolici, a njen uzrok do danas nije u potpunosti razjašnjen. Pretpostavlja se da je riječ o meteoru koji je eksplodirao prije pada pa zbog toga nije prouzročio krater. Buka koju je proizveo bila je jačine 197 decibela.
Car-bomba, poznata i pod kodnim imenom Ivan izgrađena je u dvije verzije i testirana početkom 1960-ih. Trebala je predstavljati sovjetsku moć i razvijenu tehnologiju u vrijeme hladnoratovske podjele.
Bila je 6 000 puta jača od one bačene na Hirošimu, a u trenutku detonacije nastala je vatrena kugla široka osam kilometara i „gljiva“ visoka 67 kilometara. Uništila je sve zgrade i stabla u krugu od 55 kilometara, prouzrokovala potres od 5,5 po Richteru, ostavila iza sebe samo pustoš, a stakla prozora popucala su u krugu od 800 kilometara. S 224 decibela, bila je to do tad najglasnija zabilježena buka koju je proizveo čovjek.
U ljeto 1883. godine došlo je do erupcije na indonežanskom vulkanskom otoku Krakatoa. Došla je u obliku 27 masovnih eksplozija čija je jačina bila nekoliko tisuća puta jača od one nastale prilikom bombardiranja Hirošime. I danas se smatra jednom od najsilovitijih vulkanskih eksplozija u povijesti.
A koliko je samo bila glasna, svjedoči podatak da se mogla čuti na daljini od čak 4 800 kilometara. Stanovnici Nove Gvineje i zapadne Australije opisali su zvuk koji su čuli kao pucnjavu topa s brodova. Buka je bila jačine čak 310 decibela, zbog čega se ovaj događaj još uvijek smatra najglasnijim zabilježenim u povijesti.
