Znanstvenici koji proučavaju istočni antarktički ledeni pokrov ostali su bez teksta nakon što su pomoću satelitskih snimki otkrili ni manje ni više nego drevni krajolik oblikovan rijekama, star čak 34 milijuna godina! Ova iznimna prirodna "vremenska kapsula" skrivala se ispod više od jednog i pol kilometra leda, piše The Brighter Side of News.
"Kao da smo otvorili vremensku kapsulu", izjavio je Stewart Jamieson sa Sveučilišta Durham, glavni autor studije.
Ovaj očuvani krajolik potječe iz vremena prije nego što se na Antarktici uopće formirao ledeni pokrov, a prostire se na gotovo 10 milijuna kvadratnih kilometara. Znanstvenici su ga otkrili pomoću RADARSAT-a, kanadskog satelitskog sustava koji može "vidjeti" kroz debeli sloj leda.
Zato što nam ovaj drevni krajolik može pomoći da bolje razumijemo kako se ledeni pokrovi ponašaju tijekom razdoblja zamrzavanja i otapanja. A to je ključno za predviđanje kako će se ledeni pokrov Antarktike ponašati u budućnosti, posebice u uvjetima globalnog zagrijavanja.
Za razliku od Arktika, gdje led pluta na vodi, antarktički ledeni pokrovi nalaze se na kopnu. Kad se to otopi, razina mora se podiže.
Prema podacima Instituta za geofiziku Sveučilišta u Teksasu, samo bazen u kojem je otkriven ovaj drevni krajolik sadrži dovoljno leda da uzrokuje porast razine mora za čak 7,5 metara.
Ironično, površina ispod tog leda dosad nam je bila manje poznata nego površina Marsa.
"To je ozbiljan problem jer upravo taj krajolik ispod leda određuje kako će se led ponašati, hoće li kliziti, topiti se ili ostati stabilan", objasnio je Jamieson za UTIG (University of Texas Institute for Geophysics).
Znanstvenici se nadaju da će ovo otkriće otvoriti vrata i sličnim pronalascima drugdje na kontinentu.
"Ova sačuvana dolina usred bazena prava je enigma" rekao je Duncan Young, istraživač s UTIG-a. "Pokušavamo shvatiti zašto je upravo ona očuvana i možemo li uz pomoć tog znanja pronaći još takvih skrivenih krajolika."
Zato što ledeni pokrovi Antarktike i Grenlanda zajedno sadrže dvije trećine ukupne slatke vode na Zemlji a to dvoje se topi nevjerojatnom brzinom. Prema NASA-i, antarktički ledeni pokrov godišnje gubi čak 150 milijardi tona leda, piše The Cool Down.
I dok je važno proučavati posljedice klimatskih promjena, još je važnije spriječiti da do njih uopće dođe. Kako? Svaki pojedinac može pridonijeti: postavljanjem solarnih panela, vožnjom električnog automobila, pa čak i sadnjom vlastitog vrta.
