''Za radove na obnovi Karađoz- begovog mosta u Blagaju za sada nisu doneseni planovi na nivou Grada Mostara'', rečeno je iz Agencije ''Stari grad'' za Bljesak.info.
Kako nam je rečeno Agencija ''Stari grad'' je prošle godine uradila Plan i program radova istražnog karaktera i u proračunu Grada Mostara za 2018., godinu predložila obavljanje prethodnih radova istražnog karaktera s izradom projekta restauracije Karađozbegovog mosta.
Obavljanje prethodnih radova istražnog karaktera sa izradom projekta restauracije Karađozbegovog mosta se sastoji od čišćenja lokaliteta i objekta, te detaljnog geodetskog snimaka postojećeg stanja.
Izvršit će se geotehnička i geomehanička ispitivanja tla i temelja objekta, analiza stabilnosti svih elemenata konstrukcije mosta, istražni konzervatorko-restauratorski radovi sa elaboratom, detaljni arheološki radovi, detaljan arhitektonski tehnički snimak postojećeg stanja i drugi neophodni radovi za izradu tehničke dokumentacije za potrebe izvođenja radova.
Planirani radovi trebali bi koštati 33333,33 KM bez PDV-a.
Agencija je u ovaj postupak trajne zaštite nacionalnog spomenika krenula po rješenju Federalne uprave za inspekcijske poslove Sarajevo.
Karađoz-begov most koji se nalazi na listi nacionalnih spomenika BiH vidljivo je oštećen. Asfalt preko mosta je također oštećen, kao i kamen od kojeg je most napravljen. Most je širok toliko da samo jedno vozilo preko njega može preći. Tabla na kojoj pišu detalji o ovom nacionalnom spomeniku zarasla je u šikaru.
Povijest mosta
Preko kamenog mosta s pet lukova išao je stari put za Stolac. Most je sagrađen na mjestu ranijeg srednjovjekovnog prijelaza preko rijeke kao zadužbina hadži Mehmed-bega Karađoza. Prvi se put spominje u vakufnami tog mostarskog dobrotvora iz 1570, pa je, prema tome, morao biti sagrađen nešto ranije. Polovicom 19. stoljeća (točnije, 1849, po prijevodu tariha), most je znatnije oštećen ili ruševan i izvjesna Belfe-Kadira, kći Ali-bega Velagića, dala je novac za njegovu popravku.
Tarih (natpis) o ovoj popravci, prema zapisu arheologa Radimskog iz 1891, stajao je uzidan u most. Oblik Karađoz-begovog mosta sličan je većini kamenih mostova na više lukova nastalih u tom razdoblju, koji veličinom raspona lukova i strijelom rastu prema sredini mosta i tako tvore karakterističnu usponsku liniju, koja se na sredini prelama.
Taj osnovni oblik mosta narušen je kasnijim podizanjem nivelete ceste, a s tim u vezi i izvorne nivelete mosta, pa su uz desnu obalu nastali trokutni nadozidi na fasadi. Ukupna dužina mosta, računajući otvore i središnje stubove, iznosi 33,40 m. Stubovi Karađoz-begovog mosta napravljeni su od lijepo obrađenih kamenih kvadera i nisu standardni. Sudeći po načinu građenja, most su radili domaći majstori.
