Pretpostavka je da su u BiH oko 7 do 10 posto stanovnika pripadnici LGBT populacije. Iako ih deklarativno štiti Zakon o zabrani diskriminacije, kao i sve ostale, stanje na terenu je takvo da se te osobe, nerijetko, ne smiju ni deklarirati kao takve (što je najizraženije u manjim sredinama), a kamoli da kao deklarirani gay ili lezbijka budu ravnopravni dio bh. društva.
Na pitanje što Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u praksi, pored zakonskih odredbi, može uraditi da bi pomoglo ovoj kategoriji stanovništva, zamjenica ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH Saliha Đuderija odgovara da ovo ministarstvo redovno izvještava o položaju LGBT osoba u bh. društvu kao i o napretku postignutom na ovom polju u svojim izvještajima koje podnosi.
''Također, službenici Ministarstva sudjeluju na svim obukama i aktivnostima putem kojih se podiže svijest o radu sa LGBT osobama kao i o konkretnoj pomoći koja im može biti pružena u slučaju kršenja njihovih prava. U isto vrijeme Ministarstvo putem suradnje sa nevladinim organizacijama koja se bave ovim pitanjima prati situaciju u zemlji i sudjeluje u aktivnostima koje se organiziraju. Ono što je bitno spomenuti je da je ove godine Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice imenovalo svog focal pointa za prava LGBT osoba u organizaciju za osnovna ljudska prava Europske Unije koji će pratiti Ii izvještavati o položaju ove populacije na međunarodnim sastancima'', ističe za Bljesak.info Đuderija.
Do sada nije urađena analiza ili istraživanje javnog mijenja o stavovima u bh. društvu kada je riječ o položaju LGBT osoba od strane Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, no iz ovog resora ističu kako je prvi put do sada na Vijeću ministara usvojena jedna javna politika koja uključuje mjere za poboljšanje položaja LGBT osoba u BiH.
''Ono što je bitno spomenuti je da je trenutno u planu izrada Akcijskog plana za ravnopravnost LGBT osoba u BiH, a ovo je prvi dokument koji bi obuhvatio samo prava i obaveze države kada je riječ o LGBT osobama. Izrada ovog Akcijskog plana planirana je u 2016. godini'', poručuje Đuderija.
Na pitanje zašto se ni ove godine u BiH neće razmatrati prijedlog Zakona o istospolnim zajednicama, pomoćnica ministrice za ljudska prava i izbjeglice ističe da izrada prijedloga Zakona o istospolnim zajednicama nije u planu rada Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH za 2016.godinu niti je bilo inicijativa za donošenje istog.
Osobe koje su diskriminirane trebaju tražiti zaštitu, ali to još uvijek nije u potpunosti zaživjelo, jer se ne mogu osloboditi straha da slobodno iskažu da su drugačiji. Tome svjedoči i izjava našeg sugovornika, pripadnika gay populacije, koji ne samo da je tražio da ostane anoniman, nego nije htio navesti u kojem gradu u Hercegovini živi, ističući samo da se radi o općini u širem okruženju Mostara.
''Strah je i dalje prevelik, ne samo kod mene, nego i kod svih pripadnika LGBT populacije. Jednostavno surova hercegovačka sredina ne može prihvatiti činjenicu da se radi o sasvim normalnoj stvari, nego to gledaju kao nešto drugačije, naopako, bolesno...'', ističe za Bljesak.info ovaj mladić.
On dodaje kako zaštitu pripadnika ove populacije ne može u potpunosti osigurati članstvo u određenoj organizaciji ili bilo kakva trenutna pomoć kroz institucije države, jer se radi o ''problemu u mentalnom sklopu cijelog društva''.
''Tek kad se promijeni svijest većine stanovništva u Hercegovini onda ćemo moći govoriti o nekom 'normalnom' životu pripadnika LGBT populacije, odnosno o tome da nećemo živjeti u strahu od nekih napada, fizičke i psihičke prirode, i da ćemo moći prakticirati ono što volimo i ono što jesmo, odnosno dostojanstveno živjeti naše živote. A kad će to biti, teško je reći'', zaključuje naš sugovornik.
Ipak pomoćnica ministrice je mišljenja da je u 2016. godini zaista otvoren put kada je riječ o borbi za prava LGBT osoba te da je, kada govorimo o godinama koje su iza nas, napravljen veliki napredak.
''Predstavnici Ministarstva sudjelovali su na Regionalnoj konferenciji pod nazivom 'Javne politike za ravnopravnost LGBT osoba u Bosni i Hercegovini' koja je održana 23. Svibnja u Banja Luci.
Cilj konferencije bio je otvaranje prema LGBT pitanjima u cijeloj Bosni i Hercegovini i organiziranje povodom obilježavanja 17. svibnja – Međunarodnog dana borbe protiv homofobije i transfobije. Na ovoj Konferenciji su mapirane potrebe za djelovanje u Bosni i Hercegovini i njenim entitetima – Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Također su razmijenjena iskustva i prakse za unapređenje prava LGBT osoba iz regije – Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Zaključeno je da mora doći do promjena u institucijama, ali i u svakodnevnici kako bi LGBT osobe konačno živjele dostojanstven život'', zaključuje za Bljesak.info Đuderija.
Zaključak je kako je potrebno da se na svim razinama pokrenu aktivnosti u pravcu uključivanja LGBT osoba u društveni život.
Ono što se također pohvalno jeste aktivnost Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, koje je u travnju 2016.godine predložilo Vijeću ministara BiH u Akcijskom planu za sprečavanje slučajeva diskriminacije, koji je i usvojen na 53. sjednici, da se razmotri donošenje sljedećih mjera za smanjenje diskriminacije LGBT osoba:
– Inicirati izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti kako bi se omogućila medicinska promjena spola
– Inicirati izmjene i dopune Zakona o matičnim knjigama Brčko distrikta BIH
– Usuglasiti odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o zabrani diskriminacije kojim se definiraju pojmovi seksualna orijentacija i rodni identitet
– Izraditi Akcijski plan se smanjenje diskriminacija LGBT osoba
–Pokrenuti edukacije koje uključuju temu borbe protiv homofobije i predrasuda unutar institucija, a posebno sudaca, tužitelja, policijskih službenika i državnih službenika o diskriminaciji LGBT osoba.
– Inicirati izmijene i dopune Kaznenih zakona entiteta BiH i Brčko distrikta s ciljem uključivanja odredbe o zločinu iz mržnje i na temeljima seksualne orijentacije i rodnog identiteta
Navedene mjere, kako je predviđeno Akcijskim planom, trebaju biti realizirane do kraja 2016.godine, a u provedbi istih nositelji aktivnosti bit će i Ministarstvo civilnih poslova, Agencije za državnu službu na državnoj i entitetskim razinama i Ministarstvo pravde BiH, uz podršku entiteskih, županijskih ministarstava zdravstva, entitetski gender centri, Institucija ombudsmena, entitetska ministarstva pravde, te resorne institucije Distrikta Brčko.
Da se aktivizam povećao, govori i činjenica da je pred koju godinu osnovana i nevladina udruga LibetaMo, jedina mostarska udruga koja se bavi isključivo LGBTI aktivizmom, također i kroz feminističku praksu.
''Već samu činjenicu da smo osnovani kao prva LGBT udruga u Mostaru i Hercegovini, smatramo bitnim za početak LGBT aktivizma na ovom prostoru. U ovom trenutku radimo na okupljanju i jačanju LGBT zajednice u Mostaru, te jačanju suradnje sa svim LGBT-friendly organizacijama i pojedincima. Dosad smo organizirali prvi queer festival u Mostaru - Po(k)viri, nekoliko uličnih akcija i dva obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv homofobije i transfobije (IDAHOT). Također organiziramo projekcije filmova LGBT tematike, okrugle stolove, partyje za zajednicu i druge aktivnosti'', rekli su za Bljesak.info udruge LibertaMo.
Pojašnjavaju kako je kada se govori o zakonskoj regulativi prava LGBT osoba, pred BiH još dug put, ali prvi koraci se događaju i na tom planu.
''Ako govorimo o odnosu društva prema LGBT osobama, naše društvo je još uvijek konzervativno prema tim pitanjima, ali to je zadatak nas aktivista i aktivistica da to promijenimo, da educiramo ljude i pomognemo im da sruše predrasude prema LGBT osobama'', kažu iz LibertaMo dodajući da će se svijest građana sigurno promijeniti, ako aktivisti i aktivistice kao i sve LGBT osobe i svi progresivni pojedinci i pojedinke budu radili na tome.
''Živimo u konzervativnom društvu, ali ljudi se mogu promijeniti. Ohrabruje nas kada vidimo da je sve veći broj mladih osoba koji imaju otvoren stav prema LGBT osobama i koji shvaćaju da nitko ne bi trebao biti diskriminiran zbog njegove/njene seksualne orijentacije i rodnog identiteta'', kažu iz ove Udruge.
Po njihovom mišljenju, apsolutno svatko, može dati svoj doprinos u cijelom procesu podrške LGBT populaciji.
''Prvo državne institucije, politika, civilno društvo, intelektualci i religijske zajednice, LGBT aktivistice i aktivisti, pa sve do "običnih" ljudi koji djeluju u svojoj lokalnoj zajednici i mijenjaju stavove ljudi oko sebe'', zaključuju.
*Tekst nastao u suradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom, u sklopu MATRA programa Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske.
