Kako prepoznati bolujete li od prehlade ili gripe i imate li upalu pluća, te kako se zaštititi od tih infekcija?
Obična prehlada, objašnjavaju liječnici, uzrokovana je virusima (najčešće onima iz porodice rinovirusa) i njihovim udomljavanjem u ljudskom organizmu. Tipično se prehlada prenosi kontaktom sa zaraženim predmetom ili rukovanjem s inficiranom osobom, a zatim diranjem vlastitih očiju, nosa ili usta.
Prehlada je zapravo najučestalija zarazna bolest u svijetu, kod odraslih se javlja prosječno 2-3 puta godišnje, a kod djece i do desetak puta. Simptomi su hunjavica, začepljen nos, kihanje, grlobolja i kašalj, a ponekad i blago povišena tjelesna temperatura.
Preporučuje se uzimanje toplih napitaka, te po potrebi pastila i sirupa za grlo, kapi za nos, te lijekova za snižavanje temperature.
Gripa se, pak, može prepoznati po tome što nastupa naglo i oboljelog doslovce ruši u krevet. Čovjek se može osjećati zdravim ujutro, a stravično bolesnim već poslijepodne. Kada simptomi nastupe, osoba može primijetiti neka preklapanja sa simptomima obične prehlade.
Primjerice grlobolja i iscjedak iz nosa pojavljuju se i kod gripe i kod prehlade, ali ipak kod gripe iscjedak obično ne postaje gust i gnojan s vremenom, kao kod prehlade. Također, glavobolja i groznica ponekad se pojavljuju i kod obične prehlade, no ti su simptomi ipak uobičajeniji i ozbiljniji kod gripe, kao što je i tjelesna temperatura kod gripe značajno viša nego kod prehlade (može doseći i 40 Celzijevih stupnjeva).
Najveće razlika među ovim bolestima, slažu se liječnici, jest stupanj malaksalosti i oslabljenosti organizma. U slučaju gripe, pacijent se osjeća prilično slabo i ima potrebu samo za spavanjem i odmorom, a javljaju se i ozbiljni bolovi u mišićima, zglobovima i regiji oko očiju.
Gripa je, u svakom slučaju, ozbiljnija bolest od prehlade, komplikacije su češće, a naročito može biti opasna za ljude starije dobi ili osobe s kroničnim bolestima ili slabijim imunološkim sustavom, kojima se preporučuje cijepljenje.
Oboljeloj osobi se, pak, savjetuje mirovanje, uzimanje dovoljne količine tekućine, te lijekova koji djeluju protiv bolova, protuupalno i snižavaju povišenu temperaturu, a antibiotici su potrebni jedino ako postoji dodatna bakterijska infekcija.
Upala pluća po simptomima oponaša prehladu ili gripu. Bakterijska ili tipična upala pluća (uzrokovana bakterijama) popraćena je visokom temperaturom, treskavicom i znojenjem, te bolovima u prsima i produktivnim kašljem.
Virusna ili atipična upala pluća uzrokuje, pak, bolove u mišićima, malaksalost, povišenu temperaturu i neproduktivni kašalj. Osoba s ovim simptomima nužno se treba javiti liječniku, koji će postaviti dijagnozu (uz obveznu RTG snimku pluća) te odrediti terapiju.
