Faunu koja živi duboko u oceanima, izgleda, čeka prilično crna budućnost, kaže nova studija koja je istraživala učinak klimatskih promjena i ljudske aktivnosti na svjetska mora. Studija je, naime, pokazala kako bi do 2100. godine izvori hrane za životinje koje žive pri dnu oceana mogli pasti i do 55 posto, piše Guardian.
Promjene u temperaturi te razinama pH i kisika također će imati negativan učinak na ekosustav, a situaciju pogoršavaju naftne bušotine, odlaganje otpada i ribolov. ''Moramo se osvijestiti i shvatiti da ćemo, iako ga možda ne možemo vidjeti, imati velik utjecaj na najveće prirodno okruženje na planetu, a to je uistinu zabrinjavajuće'' , rekao je Andrew Sweetman, koautor istraživanja.
Istraživanje je objavljeno u znanstvenoj publikaciji Elementa, a radila ga je skupina znanstvenika s dvadeset različitih instituta. ''Željeli smo sagledati kako bi kombinacija negativnih utjecaja, poput zatopljenja, acidifikacije i smanjenja izvora hrane zajednički utjecala na ocean.'', kaže Sweetman,
Rezultati koje su dobili ne bude optimizam. Do 2100. uvjeti u oceanu, prema predviđanjima iz studije, dramatično će se promijenti. Temperature u dubljim dijelovima oceana mogle bi porasti za par stupnjeva, a na morskom dnu za pola do jedan Celzijev stupanj. Topliji oceani trebali bi imati nižu koncentraciju kisika, a čak i male promjene mogle bi imati velike posljedice za ekosustav, prenosi telegram.hr.
Zbog viših razina ugljičnog dioksida more bi moglo postati kiselije, što će jako loše utjecati na školjke i koralje. Očekuje se da će do 2100. koncentracija organskih tvari također pasti, što je dosta alarmantno, s obzirom da u velikim dubinama hrane ni sada nema previše. Autori studije kažu da bi najgore moglo biti u Indijskom oceanu.
''Jedini način na koji ekosustav može reagirati kod takvih promjena je da dio životinja odumre. Životinje koje žive u dubljim dijelovima oceana relativno su izolirane od klimatskih promjena. Većina ih se prilagodila životu u uvjetima gdje se kisik nemijenja stotinama godina, a temperature i do tisuću'', kaže Sweetman i dodaje kako, s obzirom na velike promjene koje se očekuju do kraja stoljeća, nije baš vjerojatno da će se uspjeti prilagoditi.
Prema onome što se sada zna, promjene se događaju brže nego u ijednoj točki u geološkoj povijesti, a ljudski utjecaji, kažu autori studije, stvari mogu još samo pogoršati. No, iako studija pruža dosta jasna predviđanja o utjecaju klimatskih promjena na temperaturu i kiselost mora te druge faktore, konkretni podaci još nisu do kraja poznati, prenosi Telegram.
''Mora se naglasiti da su stvarni podaci o promjenama u dubokom oceanu i dalje rijetki. Sve je još u granicama spekulacije'', kaže Adrian Glover stručnjak koji nije sudjelovao u izradi studije.
