Na današnji dan. 18. srpnja 1948. godine, u Crvenicama kod Tomislavgrada rodio se književnik i novinar Petar Miloš.
Godinama je u novinama pisao kolumne o Rodijaku Ćipi koje su ukoričene u knjige "Legende o Rodijaku Ćipi" i "Ratne legende o Rodijaku Ćipi".
Veselko Koroman, piše autor Frano Vukoja u Večernjem listu, Miloševu komediju "Rodijaci" uvrstio je u antologiju "Hrvatska drama u Bosni i Hercegovini od Matije Divkovića do danas".
Već dugo postoji ideja o ekranizaciji Petrovih tekstova o Rodijaku Ćipi. Govorilo se i o televizijskoj seriji. Petar je čak pisao scenarij za tu seriju. Onda je, navodi Vukoja, negdje "zapelo". No, ipak se kreće.
Naime, zgode i nezgode Petrova Rodijaka Ćipe naći će se i na filmu! Scenarist filma je Dragan Komadina, a redatelj Branko Ištvančić. Trenutačno scenarist Komadina s redateljem Ištvančićem radi na novoj verziji, a film bi se vjerojatno trebao početi snimati iduće godine.
''Vjerujem kako će film temeljen na prozi Petra Miloša pronaći svoju publiku diljem regije i Europe, pogotovo medu ovdašnjom dijasporom jer je riječ o liku koji na osobit i duhovit način spala gotovo dječju prostodušnost i naivnost s egzistencijalnim izazovima cijele jedne generacije gastarbajtera. Ta vedrina i optimizam glavnog lika, te njegova duboko humanistička i altruistička dimenzija, u izravnoj je koliziji s lukavstvom i vječnim oprezom ovdašnjeg čovjeka, što nudi obilje situacijske i mentalitetske komike. Pričaju se zgode i nezgode Rodijaka Ćipe, ali i brojne anegdote o autoru. Filozof Friedrich Nietzsche kazao je da su tri anegdote dovoljne za opisati jednu ličnost te da je ponekad dovoljna samo jedna. A o Petru, ljudini od formata u svakom pogledu, ima dovoljno anegdota za stotinu života'', rekao je Komadina za Večernji list.
Miloš se nakon školovanja u Duvnu i Posušju otisnuo u Đakovo gdje je završio gimnaziju, a profesor filozofije i njemačkog jezika postao je diplomiravši na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Kao nastavnik u Duvnu zalagao se za učenje njemačkog jezika s obzirom na činjenicu da su Duvnjaci trbuhom za kruhom morali u Njemačku.
Iako je i sam radio kao gastabajter, osjetio je silnu potrebu za pisanjem pa se četiri desetljeća bavio novinarstvom i književnim radom.
Radio je za radiopostaje Sarajevo, Mostar i Tomislavgrad, TV Sarajevo, Hrvatsku radioteleviziju, Slobodnu Dalmaciju, Hercegovački tjednik, WDR, Glas Amerike...
Njegov Rodijak Ćipa postao sinonim za duvanjskog gastarbajtera, a na njegovu inicijativu u Tomislavgradu podignut spomenik duvanjskom gastarbajteru.
Kao dopisnik TV Sarajevo 1990. je započeo štrajk zbog činjenice da mu se na sarajevskoj televiziji ne objavljuju prilozi zbog korištenja hrvatskog jezika.
Njegova antologijska komedija "Rodijaci" i danas je aktualna, a ostat će i svevremena. Rodijak Ćipa iz Petrovih ukoričenih kolumni te dva rodijaka u komediji govore o našem čovjeku u dijaspori, ali na svoj način i o svima onima koji iz bilo kojeg kraja svijeta idu trbuhom za koricom kruha pod sunce tuđeg neba.
Miloševa djela velika su studija o psihologiji i filozofiji čovjeka s hercegovačkog krša, ali i jedinstven rječnik duvanjskog govora.
"Legende o Rodijaku Ćipi" imale su četiri izdanja, a prodane su u više od deset tisuća primjeraka. "Nastavak" priča o Petrovu omiljenom liku objavljen je u knjizi "Ratne legende o Rodijaku Ćipi". Osim "Rodijaka", objavio je komedije "Budala na određeno vrijeme" i "Astanko" te dramu "Lekvidacija".
Petar Miloš bio je član Društva hrvatskih književnika u Zagrebu i Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne. Umro je 25. kolovoza 2015. godine.
