Mentalno zdravlje nije bolest

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Individualni pristup i edukacija su ključni za uklanjanje stigmatizacije u društvu, ali u borbi s tim pojedinci mogu da utiču na cjelokupni sistem, rečeno je tijekom održavanja Okruglog stola: ''Kako si'' - Kako razgovaramo o mentalnom zdravlju? Održavamo li stigmu?, povodom obilježavanja Međunarodnog dana mentalnog zdravlja.

Povodom 10. listopada, Međunarodnog dana mentalnog zdravlja, Fondacija ''Sistemski Trening Institut'' organizirao je okrugli stol tijekom kojeg je fokus bilo održavanje stigme koja proizlazi iz razgovora o mentalnom zdravlju, te obeshrabruje obiteljii parove da potraže pomoć.

Osnivačica Fondacije ''Sistemski Treninig Institut'' kazala je da se mentalno zdravlje tiče svih nas i da često, kada razmišljamo o mentalnom zdravlju, razmišljamo u kategorijama ''zdrav'' i ''nezdrav'', ''normalan'' ili ''nenormalan''. Prema njenim riječima, mentalno zdravlje nije statično, nepromjenjivo.

''Mentalno zdravlje nije bolest'', navela je ona.

Tijekom okruglog stola razgovarano je o tome da se stigma oko mentalnog zdravlja održava jezikom koji se koristi i osnažuje uvjerenje da su osobe manje normalne, poremećene i slično. Takav jezik, kako je rečeno, potiče uvjerenja koja dovode do toga da se identitet formira ka dijagnozi, a ne od dijagnoze. Koliko mi kao pojedinci možemo da utičemo na to kako da promijenimo predrasude, jedna je od tema okruglog stola.

Ina Selmanagić-Šljivo iz nevladine organizacije Udruženje ''Srce za djecu'' kazala je da se djeca koja su oboljela od malignih oboljenja suočavaju s velikom stigmatizacijom i etiketiranjem nakon njihovog liječenja. Tijekom resocijalizacije, kako je rekla, djeca se suočavaju sa etiketiranjem i nadimcima. Navela je da su u proteklom periodu u četiri škole radili edukacije s prosvjetnim radnicima i djecom, na temu kako biti podrška djeci koja su oboljela od malignih oboljenja.

''Potrebno je osvijestiti koliko su ta djeca sposobna da nastave školovanje i da mogu da rade sve što i ostala djeca. Da oni nisu samo pacijenti (…) Individualni pristup je jako bitan'', navela je ona.

Psihoterapeutkinja Nermina Vehabović-Rudež je navela da je žalosno ako je lijek jedina pomoć i da postoji jako puno ljudi sa ozbiljnim dijagnozama koji mogu da funkcioniraju i da nisu na margini društva.

Stigmatizacija je prisutna u cijelom društvu i moramo preventivno raditi kako bi se izbjeglo korištenje pogrešnog vokabulara i kako bismo naučili da smo svi samo jedna karika u društvu.