BiH na kraju udara oluje

Oluja 'Friderick' igrom slučaja zaobišla BiH

Dodaje da je svaka godina ekstremna na svoj način, nekada je to u pitanju suša, nekada poplava...
Lifestyle / Flash | 20. 01. 2018. u 09:19 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zadnje nevrijeme "Friderick", koje je poharalo Europu, samo je igrom slučaja zaobišlo BiH, a kako ističu klimatolozi, kod nas se osjetilo minimalno jer je pozicija BiH bila na kraju glavnog udara ove oluje.

Stručnjaci iz klimatologije naglašavaju da je samo pitanje vremena kada će BiH pogoditi vremenski ekstremi koji mjesecima unazad pogađaju Europu i Ameriku i odnose mnogobrojne živote. Apeliraju i na nadležne institucije i građane da počnu više da razmišljaju o bezbjednosti ljudi i resursa, pišu Nezavisne novine.

"Energija atmosfere po svijetu je totalno poremećena, tako da se ne zna više gdje će udariti i šta. Prvo je bila Amerika, pa južna Europa pa centralna. Sve to je atipično i mnogo češće nego ranije. Prije nekoliko mjeseci smo imali tri uragana u malom prostoru na Karibima, i to nikada nije bilo tako. Sreća da se nisu spojili u jedan. Sve je ovo sada moguće i kod nas", ističe Goran Trbić, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci i ekspert za klimu i klimatske promjene.

Dodaje da je svaka godina ekstremna na svoj način, nekada je to u pitanju suša, nekada poplava...

"Za sve to smo sami krivi. Niko drugi nije izazvao klimatske promjene osim nas samih", ističe Trbić.

Nebojša Kuštrinović, meteorolog i član Komiteta za klimatske promjene BiH, rekao je da su u BiH do sada urađena dva nacionalna izvještaja, a da se treći upravo radi.

"Istaknuo bih da je ova zima za tri stupnja viša nego prosječna višegodišnja temperatura. Nekada smo imali povećanje u decimalama, od 0,3, a sada tri stupnja. Nažalost, plaća se danak klimatskim promjenama, za koje je čovjek glavni krivac", kaže Kuštrinović.

On navodi da je u BiH već došlo do ogromnih promjena.

"Biodiverzitet BiH je dosta promijenjen. U proteklom razdoblju su registrirana  tri manja tornada u Popovom polju, Prijedoru i Maglajanima, a period vegetacije se produžio za čitavih deset dana", ističe Kuštrinović i dodaje da se u obranu od klimatskih promjena moraju uključiti i urbanisti, jer buduće objekte, kako naglašava, moramo graditi prema tome kako nam klima nameće.

Podsjećamo da je krajem prošle godine olujno nevrijeme pogodilo Banjaluku, kada je vjetar nosio krovove sa zgrada, čupao drveće iz zemlje, a dvije osobe su lakše ozlijeđene.

Kopirati
Drag cursor here to close