Predstavljena knjiga Povijest kontrarevolucije - Hrvatska konzervativna misao od 1789. do 1989.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U kinodvorani u Posušju predstavljena knjiga Povijest kontrarevolucije - Hrvatska konzervativna misao od 1789. do 1989. autora Stipe Kljaića. O njoj su, uz autora govorili dr.sc. fra Mario Knezović i dr. sc. Mario Jareb s Hrvatskog instituta za povijest.

Riječ je o djelu koja obuhvaća konzervativne misli dvanaest važnih hrvatskih mislioca u razdoblju od dva stoljeća, odnosno razdoblje između dviju revolucija, davne Francuske revolucije i Baršunaste revolucije naših dana.

Doprinos hrvatskoj historiografiji

Važan je doprinos suvremenoj hrvatskoj historiografiji i ona je svojevrstan doprinos razumijevanju i proučavanju hrvatske konzervativne misli, navodi se u priopćenju Općine Posušje.

Knjiga je također kvalitetan skup biografija obrađenih autora, koji se dobrim dijelom mogu vezati uz Katoličku Crkvu te stoga može poslužiti čitateljima i za bolje upoznavanje njihovih života i djelovanja. Riječ je o Andriji Dorotiću, Mihovilu Pavlinoviću, Kosti Vojnoviću, Josipu Juraju Strossmayeru, Đuri Arnoldu, Stjepanu Zimmermannu, Dominiku Baraču, Milivoju Magdiću, Hijacintu Boškoviću, Bonifaciju Peroviću, Bogdanu Radici i Franji Tuđmanu.

Knjiga posjeduje i trajnu aktualnost, jer sažima najvažnije poglede konzervativne misli prema temeljnim pitanjima ljudske egzistencije, poput odnosa prema naciji, vjeri, obitelji, odgoju i društvu te je štivo koje treba imati u vlastitoj kućnoj knjižnici.

O autoru

Stipe Kljaić rođen je 17. prosinca 1982. u Šibeniku. Po završetku osnovne i srednje škole upisuje studij jednopredmetne povijesti na Filozofskom fakultetu na sveučilištu u Zagrebu, kojeg je završio u akademskoj godini 2006/07. Dobitnik je fakultetske nagrade "Franjo Marković" Filozofskoga fakulteta 2007. za multidisciplinirana istraživanja povijesti Ravnih Kotara.

Od 2008. polaznik je poslijediplomskog studija "Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu" na istom fakultetu. Od ožujka 2010. radi kao znanstveni novak na Hrvatskom institut za povijest, a 2015. doktorirao je na temi "Intelektualci i hrvatski nacionalizam" kod mentora prof. Ive Banca. Istraživački interes mu je hrvatska politička i intelektualna povijest 20. stoljeća. Autor je i bestselera Nikada više Jugoslavija.