Festival kratkog filma

Je li moguće prijateljstvo u međunarodnim odnosima?

''U zemljama EU-a danas je sve više u porastu rasizam i islamofobija. Zbog toga, Bosanci i Hercegovci, koji trebaju ući u EU, u proces članstva trebaju uključiti i značajne podatke o događanjima u prošlosti'', smatra Gemuhluoglu.
Kultura / Film TV | 24. 12. 2018. u 06:00 Anadolija Agencija

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Održavanjem panela ''Je li moguće prijateljstvo u međunarodnim odnosima?'' u Sarajevu je završen Međunarodni festival kratkog filma ''Prijateljstvo'', javlja Anadolu Agency (AA).

Pod pokroviteljstvom Ureda predsjednika Republike Turske i uz podršku Generalne direkcije za kinematografiju Ministarstva za turizam i Grada Istanbula (IBB), a u organizaciji Balkon Filma, ove godine je u Istanbulu organiziran 1. Međunarodni festival kratkog filma ''Prijateljstvo''. Grad domaćin ovog festivala je Istanbul, a dio projekcija je ovog vikenda, 22. i 23. prosinca, prikazan i u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Posljednjeg dana festivala s ljubiteljima sedme umjetnosti razgovarali su glavni organizator festivala Mehmet Lutfi Sen i Ali Gemuhluoglu, sin pisca i pjesnika Fethija Gemuhluoglua.

Panel je održan u prostorijama Instituta ''Yunus Emre'' u Sarajevu, a Sen je tom prilikom ukazao na razvoj pristupa Fethija Gemuhluoglua u međunarodnim odnosima, pojašnjavajući kako je pisac bio inspiracija za festival. Dodao je kako temu panela treba obraditi teoretski i praktički.

Pojasnio je kako su donijeli odluku da svake godine festival predstave jednoj prijateljskoj zemlji.

''Krenuli smo na put kako bismo filozofiju prijateljstva prenijeli cijelom svijetu. Svijet je podijeljen i sve zemlje vlastite interese smatraju svetim. U tom smislu, čovjek prije sebe, treba biti prijatelj prirodi. U suprotnom, čovjek će postati biće koje će samo sebe uništiti'', smatra on.

Ali Gemuhluoglu je kazao kako je u Bosnu i Hercegovinu dolazio nekoliko puta tijekom posljednjeg rata.

''Turska je tijekom rata pokazala mnogo požrtvovanosti i bila uz bosanske muslimane. Sam sam tome svjedočio. Da Turska nije natjerala SAD da nešto poduzme, svjedočili bismo većim razmjerima genocida u Srebrenici'', smatra Gemuhluoglu.

Upitan hoće li genocidi biti okončani ukoliko Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora budu članice Europske unije (EU), Gemuhluoglu je kazao kako bi prije deset godina odgovorio afirmativno, ali da danas ima određene sumnje.

''U zemljama EU-a danas je sve više u porastu rasizam i islamofobija. Zbog toga, Bosanci i Hercegovci, koji trebaju ući u EU, u proces članstva trebaju uključiti i značajne podatke o događanjima u prošlosti'', smatra Gemuhluoglu.

Najavio je i premijeru filma ''Kuda ideš Aida?'', planiranu za 2020. godinu, a početak snimanja filma čija je glavna tema genocid u Srebrenici, planiran je za proljeće.

Dodao je kako će film biti snimljen u znak sjećanja na ubijene u genocidu i da mu je čast da bude jedan od financijera.

Iako je riječ o prvom, na ovaj festival prijavljeno je blizu 800 filmova iz 76 zemalja, a u istanbulskim kinima Beyoglu, Kadikoy, Salt Galata, te na Univerzitetu Bahcesehir i Istanbulskom univerzitetu, je između 14., 15. i 16. prosinca prikazano 17 najboljih filmova, i isto toliko filmova u kategoriji "Filmovi za dugo sjećanje". Riječ je o filmovima iz Turske, Francuske, Belgije, Irana, Kazahstana, Italije, Kirgistana, Španije, Grčke i Estonije. 

Posljednjeg dana festivala u ''Izboru filmova za dugo sjećanje'' prikazan je dokumentarni film o žrtvama rata u BiH ''Izgubljena vremena'' u režiji Faysala Soysala.

Prikazani su i filmovi ''Led'' Anne Hints (Estonija), ''Posljednji zagrljaj'' Samana Hosseinpoura (Iran), ''Zrak'' Edwarda Wattsa (Ujedinjeno Kraljevstvo), ''Između redova'' Serefa Akcaya (Turska) i ''Karmeline riječi'' Juana Antonia Morena Amadora (Španjolska).

Kopirati
Drag cursor here to close