Aerodrom Ortiješ

Država i Federacija na sudu zbog gradnje autoceste kod Mostara

Aerodrom Ortiješ, koji je perspektivna vojna imovina, velika je nada za građane da će ipak ostati na ognjištima te da će se za 5c morati naći druga trasa.
Gospodarstvo / Ulaganja | 01. 02. 2020. u 13:24 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ministarstvo obrane BiH tužilo je Federalnu upravu za geodetske i imovinskopravne poslove zbog, kako je navedeno, bitnih povreda pravila postupka, pogrešno i nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava u slučaju buduće trase autoputa 5c u južnom dijelu Mostara.

“Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja utvrđeno je da je na određene katastarske čestice kao posjednik upisan SSNO, sa dijelom 1/1 kao predmet eksproprijacije. Međutim, za istu se prvostupanjski organ nikada nije obratio Ministarstvu obrane BiH kako bi se ono moglo izjasniti u vezi s parcelom, iako je Ministarstvo moralo biti obaviješteno”, stoji, među ostalim, u tužbi.

Prava povratnika

Navedeno je i kako je Ministarstvo zadržalo imovinska prava na dijelovima parcela za koje je planirano da će ostati van predložene trase koridora, javlja Oslobođenje.

''Smatramo da bi eksproprijacija Vojnog aerodroma Ortiješ ugrozila funkcionisanje navedene perspektivne lokacije, narušavajući zakonom određeni pojas aerodroma i eventualno ga učinila neupotrebljivim sa stanovišta propisa kojima se ova materija regulira'', dalje se navodi.

Odvjetnik Inicijative građana na jugu Mostara Milenko Krčum kaže da je u ovom slučaju prevladala politička trgovina nad profesionalizmom te da se ušlo u izuzetno važan i skup projekt a da se nije adekvatno provelo ono što se naziva provjera da li je projekt pravno izvodljiv.

''Nakon dvije godine otkriveno je da su dvije parcele upisane ili u posjedovne ili vlasničke listove na Savezni sekretarijat za narodnu obranu. Takve parcele su vojna imovina, a vojna imovina je državna imovina. Tek u prošloj godini uključeno je Ministarstvo obrane BiH u postupke eksproprijacije. Ministarstvo obrane BiH nije ovlašteno zastupati državu u imovinskopravnim postupcima. Krajem prošle godine uključeno je i Pravobraniteljstvo BiH. Izvjesno je da ono što je zamišljeno neće biti lako provodljivo'', navodi on.

U ovom slučaju je, tvrdi, došlo i do diskriminacije povratnika.

''Povratnici su po Ustavu FBiH skupina kojoj je zajamčena posebna zaštita. Imaju pravo na povratak na svoja ognjišta, a to jamči i Dejtonski sporazum. U istoj odredbi zajamčena je i zaštita potencijalno ugroženih skupina. Činjenica je da su povratnici ovdje, kao i u drugom bh. entitetu, ugroženi. Njih obično ne očekuju radna mjesta u javnim poduzećima i oni su okrenuti poljoprivredi. Eksproprijacija poljoprivrednog zemljišta pogađa povratnike više nego ostale vlasnike zemljišta u ovom slučaju'', naglašava Krčum.

Dva tjedna nakon objave teksta redakciji Bljeska javio se odvjetnik Milenko Krčum, koji je naveo kako je ''krivo citirana citirana njegova izjava o broju zemljišnih čestica za koje je prekasno otkriveno da predstavljaju vojnu imovinu''.

''Ne radi se o dvije čestice kako je objavljeno. Već u vrijeme davanja izjave Oslobođenju u postupku po Zakonu o slobodi pristupa informacijama identificirali smo 24 čestice obuhvaćene eksproprijacijom, za koje se, bilo iz posjedovnih listova bilo iz vlasničkih listova može zaključiti da predstavljaju vojnu imovinu. U broj od 24 čestice nisu ubrojane čestice u Ortiješu, za koje zahtjevi za eksproprijaciju još nisu uzeti u rad. Da nisam kazao da se radi o dvije čestice lako je provjeriti na objavljenim video snimcima'', istaknuo je Krčum.

Kopirati
Drag cursor here to close