Mostar

I Agromediteranski fakultet će mjeriti kvalitetu zraka: Uređaj instaliran

Mostar je i službeno dobio treću stanicu za mjerenje kvalitete zraka na Agromediteranskom fakultetu Univerziteta "Džemal Bijedić".
Gospodarstvo / Ulaganja | 19. 02. 2024. u 13:12 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Agromediteranski fakultet Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru je pustio u upotrebu uređaj za mjerenje kvalitete zraka čiji podaci će od ponedjeljka biti dostupni građanima.

Radi se o jednom od najmodernijih uređaja za praćenje parametara koji određuju kvalitetu zraka. EkoNET je rješenje zasnovano na oblaku u paketu s prenosnim uređajem opremljenim nizom senzora koji omogućava Agromediteranskom fakultetu da ima detaljan uvid u kvalitet zraka u realnom vremenu.

Foto: PR / Uređaj za mjerenje kvalitete zraka

Pojašnjenje dekanice 

Na ovaj način se omogućava praćenje koncentracije različitih parametara u zraku poput PM1, PM2.5 i PM10, CO, NO 2 , O 3 , SO 2 , temperature, vlažnosti i pritiska.

Praćenje kvalitete zraka pruža korisnicima važne informacije o okolini u kojoj se nalaze, i također može da doprinese podizanju svijesti o značaju očuvanja čistog zraka i utjecaja na donošenje odluka kojima se poboljšava ukupna ekološka situacija. 

Također, ovakvi podaci pružaju mogućnost i da se na osnovu izračunatih parametara napravi procjena potencijalnih rizika po zdravlje stanovnika udisanjem zagađenog zraka. 

Dekanica Agromediteranskog fakulteta Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru, prof. dr. Alisa Hadžiabulić objasnila je što su PM čestice i zašto je važno pratiti količinu prisutnih čestica u zraku:

"PM (Particulate Matter) su sitne čestice koje zagađuju vanjski i unutarnji zrak. Određena količina čestica prašine u atmosferi je prirodna, ali problem nastaje kada se njihova količina naglo povećava. Prirodne čestice rezultat su požara, vulkanske aktivnosti ili erozije".

Kako je pojasnila prof. dr. Hadžiabulić, primarni izvor čestica prašine je ljudska aktivnost (spaljivanje otpada, industrijska postrojenja, prerada metala, rudarstvo ili izgaranje fosilnih goriva).

Štetno djelovanje

Kategorije PM čestica se kreću od 1.0, 2.5 do 10. Izgaranje nafte, benzina, dizela ili drveta proizvodi veliki udio PM2.5 čestica u zraku.

PM10 uključuje prašinu iz zgrada, odlagališta i poljoprivrede, nastaje spaljivanjem otpada, industrijskim aktivnostima te sadrži pelud ili bakterije.

"Ove čestice se emitiraju u zrak direktno iz izvora (primarne čestice) ili nastaju u atmosferi kemijskim reakcijama plinova (sekundarnih čestica), kao što su sumporov dioksid, dušikovi oksidi i neki organski spojevi. Ove čestice u zraku imaju štetno djelovanje na zdravlje ljudi i okoliš", istaknula je dekanica Hadžiabulić.

Dodala je kako se i PM2.5 i PM10 čestice mogu udahnuti, a od kojih se neke talože u dišnom sustavu.

"PM2.5 ulazi dublje u pluća (plućne alveole) gdje se taloži i ulaze u krvotok. Mogu uzrokovati akutni i hronični bronhitis ili astmu. PM10 čestice se zadržavaju u u gornjim dišnim putevima, ali mogu prodrijeti i u donje dišne putove. Mogu izazvati iritaciju gornjih dišnih puteva ili kašalj. Čestice taložene na površini pluća mogu uzrokovati oštećenje tkiva ili upalu pluća. Najosjetljivija grupa su starije osobe s kroničnim bolestima srca ili pluća, astmatičari i djeca, koji su skloniji bolesti jer udišu više zraka od odraslih, brže dišu i puno više vremena provode na otvorenom", navela je dekanica Hadžiabulić.

Instalirano

Dodala je kako svaki grad ima svoju specifičnu kombinaciju izvora zagađenja i suglasno tome i specifičnu kombinaciju polutanata, a Agromediteranski fakultet Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru uz ovakav uređaj može detektirati ove polutante i podatke ovim putem stavlja na raspolaganje široj zajednici.

"Implementaciji ovog značajnog projekta za širu zajednicu doprinijeli su mladi ljudi kojima je meteorologija jedno šire zanimanje, Dino Memić magistar prometa i komunikacija koji se uspješno bavi meteorologijom i ima vlastite meteo stanice i Azer Zekić mašinski inženjer. Oni su svoje resurse stavili u funkciju i završili konačne faze instalacije i obuke na ovom uređaju. Ovom prilikom još jednom im zahvaljujemo za realizaciju ove značajne aktivnosti za Agromediteranski fakultet i za sve građane Mostara", priopćila je dekanica.

Foto: PR / Dino Memić i Azer Zekić

Spomenuti podaci bit će dostupni OVDJE

Podsjetimo, u Mostaru su do danas službeno postojale dvije stanice za mjerenje kvalitete zraka.

Dvije stanice 

Prva je smještena na Bijelom brijegu, a njome upravlja Federalni hidrometeorološki zavod.

Druga se nalazi na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru, u sklopu kampusa.

"To je isto jedna od stanica federalne mreže koju je nabavilo Federalno ministarstvo ali ta stanica nikad nije proradila, niti je ikad jedan podatak s te stanice bio dostupan javnosti'', kazao je ranije za Bljesak.info stručni suradnik sektora Životne sredine koji djeluje pri Federalnom hidrometeorološkom zavodu Enis Krečinić te dodao: 

''Ta stanica je bila jedna od najskupljih ikad nabavljenih, po cijeni od oko 350 tisuća KM, prije deset godina. Nabavilo ju je Federalno ministarstvo okoliša i turizma, tada dodijelilo Gradu, Grad proslijedio Sveučilištu, nakon čega je se gubi trag toj stanici i tim podacima zbog i neodržavanja i neadekvatnog rukovanja tom opremom i slično. Podatak je plaćen iz proračuna Federacije ali nikad nije objavljen i nitko nije imao koristi od njega. Mi smo i pisali, vršili urgencije, ali nikad ništa''. 

Ističe kako, u skladu sa zakonom, svi koji mjere u FBiH su dužni podatke dostavljati Federalnom hidrometeorološkom zavodu, kao Federalnom referentnom centru za zrak, no da Sveučilište to nikad nije uradilo.

''Uvijek su bili neki izgovori, je li neispravna stanica, pa nema tko i slično tomu. Uglavnom podatke s te stanice mi nikada nismo dobili'', zaključio je ranije Krečinić. 

Kopirati
Drag cursor here to close