Teška distribucija supstanci
Znate li zašto vlada nestašica lijekova?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Isprepletene procedure, spore ili neefikasne javne nabavke ili, pak, nedostatak volje. Mnogo 'ili', mnogo i pitanja. Što je ključni razlog za nestašicu lijekova u našoj zemlji, duge lista čekanja i još dužu listu svakodnevnih problema s kojima se u ovoj oblasti suočavamo? Gošća Dnevnika 2 na FTV ovim povodom bila je Ana Petrović, direktorica Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u Bosni i Hercegovini.
"Iako nismo u Europskoj uniji već na njenoj periferiji, sigurno će nas zahvatiti nestašica lijekova. Već sad se osjeća 'lagana' nestašica skoro 40% lijekova koji su u prometu inače u Bosni i Hercegovini. Vjerujem da će se u narednih nekoliko mjeseci situacija pogoršati'', upozorava Petrović.
Supstance dolaze iz Indije i Kine
Objašnjava kako je razlog tome globalni trend nestašice. Već je s koronavirusom izražen bio nedostatak supstanci za proizvodnju lijekova koje su mahom dolazile iz Kine i Indije. Sada se taj trend nastavio zbog rata u Ukrajini zbog ugrožene logistike i cijelog lanca proizvodnje. U svim zemljama se osjetila nestašica i posljedice su – ističe Petrović – došle i do Bosne i Hercegovine.
Pročitajte još
"Mislili smo da će nas korona, gdje smo prisilno postali dio globalnog svijeta kad je u pitanju nabavka vakcina i praćenje situacije, naučiti da se pripremimo i počnemo pratiti određeni stvari vezane i za nabavku lijekova i njihovu potrošnju. Međutim, nama su uvijek druge stvari prioritetne te smo došli u situaciju da ćemo, vjerojatno, opet morati reagirati reaktivno, a ne proaktivno, odnosno, da vidimo gdje smo u tom globalnom svijetu i kako ćemo umanjiti štete nestašica'', navela je Petrović.
Prema njenim riječima, problem u tome što nemamo strategije koja bi se pravila na osnovu praćenja potrošnje lijekova, niti se na osnovu toga kreiraju njihove liste.
Liste dosta stare
"Naše liste su dosta stare i to su liste generičkih lijekova, jer smo mi zemlja generičkih lijekova daleko više od ostalih zemalja, čak i u regiji. Zbog toga imamo stare lijekove. Ne radimo predikciju što nam se događa i zbog toga ćemo za posljedicu imati nestašice lijekova'', kaže Petrović.
Dodaje i kako je jedan od bitnih razloga poskupljenja lijekova činjenica da trend inflacije nije praćen u farmaceutskom sektoru - sve je u BiH poskupjelo od 14 do 17 posto, a lijekovi nisu. To je zbog toga što, objašnjava, imamo sistem koji određuje cijenu lijekova - uređen ali rigidan.
"Naš zakon i pravila ne dopuštaju prilagodbu tržištu pa je kod nas prisutna veća količina starih generičkih lijekova s vrlo niskim cijenama. Ti lijekovi postaju neisplativi za globalne velike proizvođače, ali se to odrazilo i na farmaceutsku industriju unutar Bosne i Hercegovine. Kažu da je Bosna i Hercegovina proglasila farmaceutsku industriju strateškom, ali mi to ne vidimo. Upravo je ovo trenutak da se to pokaže i da se pronađe na neki način pomoć farmaceutskoj industriji'', poručila je Petrović, piše federalna.
Pročitajte još
Podsjetimo, Faruk Hadžić, predsjednik Udruženja, aktivno je na konferenciji sudjelovao u diskusiji o rješenjima za probleme koji muče sektor distribucije u zdravstvu. U fokusu konferencije bila su dva intrigantna tematska segmenta, prvi o kibernetskoj sigurnosti u zdravstvu, a drugi o problemu nestašice lijekova.
U fokusu konferencije bila su dva intrigantna tematska segmenta, prvi o kibernetskoj sigurnosti u zdravstvu, a drugi o problemu nestašice lijekova. Potencijalna opasnost i kompleksna kriza s lijekovima iziskuje hitne i inovativne strategije. Udruženje je pokazalo posvećenost rješavanju navedenog problema u saradnji sa Europskim udruženjem distributera u zdravstvu (GIRP) - krovnom organizacijom EU koja okuplja više od 750 veleprometnika lijekovima i medicinskim sredstvima, a koji opslužuju 33 europske zemlje.
