Zašto BiH odgađa revoluciju koju nude aplikacije za prijevoz?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosanci i Hercegovci često putuju po zemljama Europe gdje mogu iskusiti tehnologije koje nisu prisutne u njihovoj domovini. Neke od njih su i aplikacije za prijevoz poput Ubera, Lyfta ili Bolta.

One funkcioniraju na principu instalacije mobilne aplikacije na telefon. Napravite račun s osnovnim podacima i naručite vožnju. Morate imati uključen GPS lokator na telefonu i vozač dolazi direktno na vašu lokaciju, piše Forbes.

Aplikacija povezuje korisnike s najbližim slobodnim vozačem, pružajući uvid u informacije o vozaču, ocjenama drugih putnika, vozilu kojim se vozi i registarskim tablicama.

Cijena vožnje se automatski računa na osnovu udaljenosti od polaska do destinacije, omogućavajući vam momentalni uvid u troškove.

Plaćanje se može izvršiti gotovinom ili bankovnom karticom, a pratite i lokaciju vozača u stvarnom vremenu. Po dolasku na odredište, napuštate vozilo, a aplikacija vam nudi opciju davanja napojnice vozaču i ocjene vožnje. Vozači također mogu ocijeniti putnike što štiti vozače od potencijalnih neugodnih situacija s problematičnim putnicima.

Ovakve aplikacije osiguravaju praktičnost, transparentnost cijena, brzu rezervaciju i često nude dodatne opcije poput vozila više klase ili dijeljenja vožnje.

Prednosti ovih inovacija su mnogobrojne – olakšavaju brzu narudžbu vožnje putem mobilnih uređaja, povećavaju iskorištenost vozila, smanjuju gužve, potiču inovacije u transportnom sektoru, doprinose ekonomiji, turizmu i okolišu te pružaju alternativu vlastitom vozilu i javnom prijevozu. Sve ovo ukazuje na mogućnost pozitivnih promjena u mobilnosti, ekonomiji i korisničkom iskustvu.

Zbog čega BiH kaska za drugim zemljama?

Međutim, na tržištu Bosne i Hercegovine ove aplikacije, odnosno ove kompanije nisu uopće prisutne. Razlog za to je isti kao i u svim drugim zemljama koje su počele uvoditi ovu vrstu tehnologije, a to je protivljenje tradicionalnih taksi kompanija.

Hasib Lošić, predstavnik Udruženja Sarajevo Taxi, rekao je da se njihovo udruženje protivi uvođenju aplikacija poput Ubera i Lyfta u Bosni i Hercegovini. Glavni razlog za njihovu opoziciju je to što smatraju da te kompanije nisu registrirane kao službene taksi službe i da bi njihova prisutnost predstavljala obavljanje usluga prijevoza ''na crno''.

Upitan kako bi se stvari promijenile kada bi zakon bio prilagođen ili izmijenjen kako bi se omogućilo funkcioniranje ovakvih aplikacija i kompanija, Lošić je ostao odlučan u svom protivljenju.

''Mi se ne možemo složiti s time jer bi to značilo da se novac, koji inače ostaje u domaćem sektoru, preusmjerava stranim kompanijama. To bi bilo nepošteno prema našim vozačima i kompanijama koje su domaće i koje dugi niz godina pružaju usluge u Bosni i Hercegovini'', kazao je on.

Situacija se očito suočava s mnogim izazovima, a stav Udruženja Sarajevo Taxi jasno pokazuje složenost i osjetljivost ove teme.

Neuspjeli pokušaji moderniziranja lokalnih taksi usluga

Ipak, treba priznati da postoje pokušaji da se modernizira način naručivanja taksi vozila. Jedan od najvećih taksi prijevoznika u Kantonu Sarajevo, Sarajevo Taxi, uveo je svoju aplikaciju prije nekoliko godina, piše Forbes.

Ako instalirate aplikaciju, a imate iskustva s ovom vrstom aplikacija u drugim zemljama, odmah ćete uočiti da je način rada u potpunosti drugačiji od gore navedenih Ubera, Lyfta ili Bolta.

Aplikacija djeluje nefunkcionalno jer se često gasi, a nemate opciju da izaberete vozača, niti da ga ocijenite. Aplikacija, ako se ne ugasi dok dođete do toga koraka, radi na principu poziva. Pozitivna strana je mogućnost kartičnog plaćanja putem aplikacije.

Dakle, kada uđete u aplikaciju nudi vam dostupna taksi vozila i kad dotaknete slobodno vozilo, vodi vas na poziv. Tada se zapitate čemu aplikacija služi kad možete direktno pozvati dispečerski centar i naručiti vozilo.

Iskustva iz susjedstva – Hrvatska

Hrvatska je usluge Ubera uvela davne 2015. godine. Međutim, borba za promjene načina rada tržišta taksi usluga je bila krvava.

Taksi tržište u Zagrebu dugi niz godina bilo je pod monopolskom dominacijom Udruženja Radio Taxi, koje je nametalo visoke cijene vožnji. Često su se događale situacije gdje bi kratke vožnje rezultirale previsokim računima, izazivajući nezadovoljstvo korisnika.

Kako bi se uvela konkurencija i smanjile cijene, novi igrač na tržištu, Cammeo, počeo je djelovati nakon liberalizacije zakona o taksi uslugama. Usprkos osjetnom otporu starih taksista, Cammeo je uveo pravila koja su poboljšala korisničko iskustvo – eliminirajući noćne i dodatne naknade, te uvodeći obavezu vozača da budu uredni i ljubazni. Njihov pristup je osim toga pridonio i sniženju cijena.

Osim toga, Cammeo je osvježio tržište sa svojim modernim pristupom, pri čemu je vozače oblačio u odijela i poticao visoki standard usluge. Njihov uspjeh potaknuo je dodatne promjene u industriji prijevoza, uključujući pojavu globalnih igrača poput Ubera i drugih sličnih aplikacija.

Uberova inovativna ideja omogućila je svima da se prijave kao vozači, što je uzrokovalo sve veću konkurenciju. Međutim, ovaj model se počeo urušavati s pojavom malih firmi koje su angažirale vozače po smiješno niskim cijenama, uz Uberovu minimalnu intervenciju.

Kroz sve te promjene, tržište je prošlo kroz kaotične trenutke s niskim cijenama, problemima sa sigurnošću te socijalnim i etičkim izazovima.

Bez obzira na sve turbulencije, nove platforme su promijenile način na koji građani percipiraju prijevoz, dok su istovremeno prisilile etablirane igrače da prilagode svoje poslovanje. Dok su cijene vožnje smanjene, taksistička industrija i dalje suočava s nizom izazova u pogledu održivosti i sigurnosti. Ovakve promjene ukazuju na važnost prilagodbe tradicionalnih industrija na modernizaciju i tehnološke inovacije kako bi se osigurao bolji standard usluge i korisničko iskustvo.

Potencijalna rješenja

Kao što nam iskustvo Hrvatske, ali i brojnih drugih zemalja govori, prvi korak ka uvođenju ovakvih noviteta na naše tržište je izmjena postojećih zakona.

Kako bi dobili komentar na to, u više navrata smo pokušali kontaktirati nadležno Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo. Međutim, navedeno ministarstvo se nije blagovremeno oglasilo po ovom pitanju.

Jedan od ključnih faktora koji je utjecao na odsustvo aplikacija za prijevoz u Bosni i Hercegovini leži u kompleksnom ekosistemu taksi usluga i regulacijama koje upravljaju tim sektorom. Lokalna udruženja taksista i sami taksisti često izražavaju protivljenje ulasku ovakvih kompanija na tržište, ukazujući na pitanja poput nedostatka regulacije, potencijalnog rada na crno i utjecaja na domaće taksi usluge.

Usprkos ovim izazovima, postoji jasna potreba za analizom kako uvođenje ovakvih aplikacija može promijeniti trenutni pejzaž taxi usluga u Bosni i Hercegovini.

Dok aplikacije obećavaju praktičnost, transparentnost cijena i inovacije u transportnom sektoru, usklađivanje s postojećim regulativama i stvaranje ravnoteže između konkurencije i zaštite domaćih taksista ostaju ključni aspekti u procesu razmatranja njihovog eventualnog uvođenja.