U 2024. godini globalni javni dug dosegao je 102 bilijuna dolara (1 bilijun = 1.000 milijardi), a Sjedinjene Američke Države i Kina najvećim dijelom doprinose rastu ovih razina zaduženja. Ovo predstavlja povećanje od 5 bilijuna dolara u usporedbi s 2023. godinom.
Gledajući unaprijed, razine duga predviđaju se da će rasti brže od očekivanog, jer se vladine politike ne uspijevaju nositi s rizicima zaduženja uslijed starenja populacije i povećanih troškova zdravstvene zaštite. Dodatno, rastuće geopolitičke napetosti mogle bi dovesti do većih izdataka za obranu, što dodatno opterećuje državni proračun.
Grafikon (Foto 1), koji je izradila Dorothy Neufeld iz Visual Capitalista, prikazuje državni dug po državama u 2024. godini, temeljen na podacima iz listopadskog Izvješća o svjetskim ekonomskim perspektivama Međunarodnog monetarnog fonda (IMF).
Kao najveće svjetsko gospodarstvo, SAD i dalje bilježe rastući dug, čineći 34,6% ukupnog globalnog državnog duga.
Ukupno, neto kamatna plaćanja na državni dug SAD-a porasla su na 892 milijarde dolara u fiskalnoj 2024. godini. Do 2034. godine ti troškovi predviđaju se na 1,7 bilijuna dolara, s ukupnim neto kamatnim troškovima od 12,9 bilijuna dolara tijekom sljedećeg desetljeća. Glavni čimbenici koji povećavaju te troškove su rastući dug i više kamatne stope.
Tablica (Foto 2) prikazuje bruto državni dug za 100 zemalja diljem svijeta u 2024. godini. Prema najnovijim podacima američkog Ministarstva financija (iz prosinca 2024.), dug SAD-a iznosi 36,1 bilijun dolara.
Kina, koja je druga u svijetu po visini duga, drži 16,1% globalnog državnog duga. Predviđa se da će omjer duga prema BDP-u Kine doseći 111,1% do 2029. godine, što je porast u odnosu na 90,1% u 2024. godini. Kineski dužnosnici navode da su spremni uvesti poticajne mjere za podršku gospodarstvu, posebno u slučaju uvođenja carina na kineske proizvode od strane SAD-a.
Indija, koja zauzima sedmo mjesto, akumulirala je 3,2 bilijuna dolara duga, što je porast od 74% od 2019. godine. Međutim, zahvaljujući snažnom ekonomskom rastu i fiskalnim politikama, omjer duga prema BDP-u postupno će se smanjiti s 83,1% u 2024. na 80,5% do 2028. godine.
U Europi, Ujedinjeno Kraljevstvo ima najveći dug od 3,65 bilijuna dolara, što iznosi 101,8% BDP-a, znatno više od regionalnog prosjeka od 77,4% BDP-a u 2024. godini. Europske zemlje, iako imaju niže omjere duga prema BDP-u od Sjeverne Amerike i Azijsko-pacifičke regije, suočit će se s rastućim pritiscima zbog sporog ekonomskog rasta, trgovinskih ratova i starenja populacije.
Tablica (Foto 3) prikazuje kako se državni dug po regijama predviđa da će se mijenjati u sljedećih pet godina.
Predviđa se da će prosječan dug u Sjevernoj Americi doseći 125% BDP-a, što je najviše među svim globalnim regijama. Vlade sve češće koriste poticajne mjere za poticanje gospodarstva, što predstavlja veći rizik za fiskalnu održivost. Prema Međunarodnom monetarnom fondu, stabilizacija duga zahtijevat će značajna smanjenja potrošnje i povećanja poreza u sljedećih pet do sedam godina.
Slično Sjevernoj Americi, omjeri duga prema BDP-u predviđaju se da će rasti u Aziji, Europi i na Bliskom istoku. Sveukupno, predviđa se da će svjetski državni dug premašiti 100% globalnog BDP-a do 2029. godine, vođen zaduženjem velikih zemalja poput SAD-a, Kine, Brazila i Francuske.
