Naša zemlja bi, tvrde nadležni, početkom prosinca trebala preuzeti kontrolu gornjeg dijela neba iznad 10 tisuća metara, koje od 1998-e godine kontroliraju susjedne Hrvatska i Srbija.
Potrebni uređaji su instalirani, kontrolori leta školovani i samo nebo je granica. Ili će ovo i dalje ostati ideja visoko u oblacima.
Pregovaranje je završeno s predstavnicima Republike Srbije, tvrde u Ministarstvu komunikacija i prometa BiH, a uskoro slijede pregovori s Crnom Gorom, a potom sastanak izaslanstva Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Cilj zaključivanja novih međudržavnih sporazuma je jasno definiranje linija do kojih se kontrolira zračni prostor iznad BiH. Datum kada kontrolori počinju aktivnosti u vezi s reguliranjem zračne plovidbe, prema najavama nadležnih, je 5. prosinac.
''To znači preuzimanje kontrole gornjeg dijela neba, kontrolori su školovani u Češkoj, Finskoj, Srbiji i Hrvatskoj. 67 kontrolora je prošlo, ili su u završnoj fazi tog procesa, neki od njih su već na svojim mjestima, ostale očekujemo do 5. prosinca kada je i najavljen sam taj čin preuzimanja'', govori Zoran Andrić iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH.
Izgradnja sistema kontrole letenja ukupno je koštala 27 milijuna eura. Danas ne postoje više nikakve tehničke ni kadrovske prepreke za preuzimanje kontrole u našem cjelokupnom zračnom prostoru, tvrde u Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine.
''Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH je sve svoje obveze ispunila… Također, BHANSA je zajedno s drugim tijelima institucija proteklih godina uložila ogromne napore kako bi ovaj cilj bio ostvaren'' , govori Rade Zucić iz BHANSA
Prometni i zračni inženjer Omer Kulić smatra da se to, ipak, moglo i ranije dogoditi. Kao primjer navodi zemlje iz regije, te da je primjerice Sloveniji trebala godina, Sjevernoj Makedoniji tri, a Bosni i Hercegovini 15.
Jednom od najvećih grešaka smatra potez Direkcije civilne avijacije BiH, koja je inicijalno bila zadužena da taj sustav napravi, u vezi s kupovinom radara, jer je umjesto onih kakve imaju Beograd i Zagreb, kupljen španjolski. No, osim grešaka bilo je, smatra Kulić, i opstrukcija.
''Moram reći da jedna vrlo moćna opstrukcija dolazi od naših susjeda, od Beograda i Zagreba kojima nije u interesu da mi to uradimo zato što oni naplaćuju usluge koje pružaju za kontrolu neba BiH, pola s jedne, pola s druge strane. Znači uzimaju dobre pare i njima je u interesu da se to što duže produži…To su desetine milijuna maraka na godišnjoj razini…'', objašnjava Omer Kulić, prometni i zračni inženjer.
No, taj novac, dodaje naš sugovornik, ne gubimo, jer u Bosni i Hercegovini do sada i nije rađen taj posao. А оd trenutka kada BiH preuzme i taj dio obveza, poručuju iz nadležnog državnog ministarstva, novac koji bude dolazio u zemlju, bit će korišten isključivo za potrebe provođenja te kontrole.
''Definitivno je to novac koji će se trošiti u BiH ali novac koji se isključivo može koristiti za potrebe zračnog prometa, objašnjava Zoran Andrić, Ministarstvo prometa i komunikacija BiH.
Naš sugovornik, koji je i prometni pilot instruktor, ne dvoji da će sve, ipak, biti završeno do 5. prosinca. Kategorično odbacuje navode o kojima je bilo govora u dijelu javnosti da BiH ne raspolaže tehnikom za kontrolu zračnog prostora iznad 10.000 metara kad je riječ o radarima.
Sarajevski radar, napominje, služi za prilaz za avione koji slijeću na aerodrom, a jahorinski kontrolira teritoriju BiH. No, da bi jedno područje bilo pokriveno, uvijek se kombinira više radara, čije slike šaljemo i uzimamo i iz drugih država.
