Izvozimo u Skandinaviju

Udvostručio se izvoz organskih proizvoda iz BiH

Najviše organskih proizvoda iz BiH izvozi u Skandinavske zemlje, a da su i dalje najveći potrošači Njemačka i Italija
Gospodarstvo / Poljoprivreda | 02. 05. 2018. u 08:56 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prema podacima Vijeća ministara BiH izvoz organske prizvodnje u BiH se u protekloj godini udvostručio. Zakon o organskoj proizvodnji u Republici Srpskoj donesen je 2010. godine, a tek prošle godine i na razini Federacije BiH. Sejad Herceg iz Saveza udruženja organskih proizvođača FBiH za Klix.ba je rekao kako je njime u potpunosti regulirana ova oblast, ali da je potrebno uspostaviti i još jedan vid kontrole na tržištu kako bi se što efikasnije pronalazili oni koji pod oznakom organskih proizvoda promovirajuu one koji to nisu. "Na taj način bi se zaštitili certificirani organski proizvođači, a važno je naglasiti da je organska proizvodnja poboljšana usvajanjem ovog zakona, ali ono na čemu još treba raditi jeste i formiranje registra na osnovu kojeg bismo imali podatke koliko organskih proizvođača postoji", kazao je Herceg.

On kaže da je 2012. godine bilo zabilježeno 170 operatera u organskoj proizvodnji i da se polako i u ovoj godini taj trend vraća. Dodao je da se udvostručila organska proizvodnja i da bi naša država mogla biti zemlja u kojoj bi taj sektor imao dobru budućnost zbog svih resursa kojima raspolaže.

"BiH je uvijek pratila svjetski trend u organskoj proizvodnji, a on se uvijek kretao između 10 i 20 posto, međutim, važno je naglasiti da se ta proizvodnja u BiH povećava i preko 20 posto. Potražnja je velika i bilježimo veliki porast, ali kada uporedimo s tržištem EU, mi u BiH proizvodimo tek 0,02 posto na površinama pod organskom proizvodnjom, a to znači da je blizu 1.000 hektara zemljišta pod organskom proizvodnjom", istaknuo je. Herceg kaže kako se u BiH još ne realiziraju projekti koji bi unaprijedili organsku proizvodnju i da je osim nedostatka registra potrebno ovu oblast sustavno riješiti kako se ona ne bi zasnivala samo na nevladinim organizacijama i udruženjima.

"Federalno, ali i određena županijska ministarstva poljoprivrede izdvajaju poticaje za ovu oblast, međutim, ona nisu dovoljna, jer se većina tih sredstava potroši na certifikaciju. Kao primjer navodim činjenicu da svaki farmer mora platiti certifikaciju 1.000 KM iako ima pola hektara zemljišta i nema ekonomsku opravdanost za to. A opet, s druge strane, bez certificiranja i vođenja nadzora ta organska poljoprivreda se ne priznaje", pojasnio je. Herceg je naveo kako se najviše organskih proizvoda iz BiH izvozi u Skandinavske zemlje, a da su i dalje najveći potrošači Njemačka i Italija. Riječ je o ljekovitom bilju, šumskim proizvodima i gljivama, a od toga plastenička proizvodnja zauzima 20 posto.

"Kada je riječ o organskom povrću i voću, velika je potražnja i nije upitna cijena, ali je upitan kvalitet. A da bismo osposobili naše poljoprivredne proizvođače, mi u njih moramo uložiti i osigurati ambijent za organsku proizvodnju, a s druge strane, imamo resurse i obučene ljude, međutim, još nemamo na području Federacije znak za organsku proizvodnju", naglasio je.

To znači da svi organski proizvođači moraju na svojim prodajnim mjestima izložiti certifikat kako bi na taj način kupci bili uvjereni da je riječ o organskim proizvodima. Herceg dodaje i to da se Regulativom 834 za organsku proizvodnju iz EU propisuje da svaki proizvođač koji se odlučuje za certifikaciju mora ispunjavati propisane uvjete. Ukupan izvoz se povećava i velika je potražnja, trenutno radimo jedan projekt sa Češkom, Slovačkom i Mađarskomu kojem su i Srbija, BiH i Moldavija, gdje radimo na iskustvima i uvođenju mladih u organski sektor, budući da je ta napredna poljoprivredna proizvodnja i održiva.

Organska proizvodnja zabranjuje upotrebu pesticida i genetičku manipulaciju gajenih biljaka i zbog toga su svi organski proizvodi zdravi i kvalitetni. Herceg je istaknuo da je Savez udruženja organskih proizvođača FBiH formirao Centar za razvoj i podršku organskim proizvođačima i putem sajmova uče građane na koji način mogu prepoznati organske proizvode.

"Također je važno napomenuti da ne postoji velika razlika u cijenama između organskih i komercijalnih proizvoda. Ukoliko proizvođač direktno kupcima nudi svoje proizvode ne postoje velike marže te su cijene više za 30, a u nekim kulturama i 50 posto. S druge strane, u trgovačkim centrima marže su velike te tu dolazi do veće razlike u cijenama", rekao je.

Ono što ohrabruje, kako je istaknuo Herceg, jeste i velika zainteresiranost mladih ljudi za ovu proizvodnju, a s obzirom na to da je riječ o održivoj oblasti može se reći da će ovo biti proizvodnja budućnosti. Herceg naglašava kako će i dalje nastojati organsku proizvodnju podići na višu razinu, jer građani zaslužuju jesti kvalitetne proizvode.

Kopirati
Drag cursor here to close