Šipak ili nar smatra se jednim od simbola Hercegovine. Ova voćka je izuzetno bogata antioksidansima svake vrste. Stručnjaci smatraju da štiti od nekih oblika karcinoma, kao što je rak prostate, a može i modificirati faktore rizika od srčanih bolesti i time čuva zdravlje srca.
Tradicija pravljenja soka od šipka u Hercegovini se njeguje od davnina, a njegovi plodovi mogu se naći gotovo na svakom koraku.
Obitelj Alije Marića već gotovo 50 godina njeguje tradiciju pravljenja domaćeg soka od šipka. Znanje i opremu koju koristi naslijedio je od oca. Sok koji proizvodi pravi se od divljeg šipka koji bere u svom vrtu.
''Imunitet je ona osnovna stvar, a ovaj divlji šipak je čudo za njega. Što se tiče ostalih, prijatelja i rodbine, najviše šećeraši koriste ovaj sok i ljudi koji imaju problema sa srcem. Ovo je na neki način jedan prijeki lijek'', poručio je Alija.
Recept po kojem se pravi je naslijeđen i već se godinama čuva u obitelji.
Pojasnio nam je i proveo nas kroz cijeli proces dobivanja soka.
''Šipak se bere, opere i sortira. On bi se trebao brati malo kasnije, ali međutim, ove godine je bilo kiše, pa šipak puca. U pravilu, čeka se kada lišće krene opadati. Sljedeća stvar koju radimo sa šipkom ili narom, kako kažu u Bosni, jeste da se očisti lula i pozadina šipka. Čistimo ga od eventualnih uholaža ili nekih drugih biljaka, ali i da bude što kvalitetnije iscijeđen u ovoj presi. Kada je šipak očišćen, spreman je i za cijeđenje'', ističe Alija.
Proces cijeđenja obitelj Marić vrši ručno na presi staroj 46 godina. Kažu da su je često prije rata posuđivali susjedstvu, zbog čega bi vikendom budni bili do kasno u noć.
''Otprilike kad se pjena pojavi, to je trenutak kada se kora cijedi i tad treba zaustaviti cijeđenje. Poslije cijeđenja sok se presipa u bačve, precjeđuje i sipa u boce. U bocama mora da odleži od 12 do 24 sata da bi talog, to je talog od kore, pao na dno i kako bi se sok mogao kvalitetno dalje praviti'', pojasnio je.
U procesu pravljenja soka sudjeluju svi članovi obitelji.
''Drago mi je pomoći prilikom pravljenja soka od šipka i želim da budem ta treća generacija koja će nastaviti ovaj posao. Volim i da ga pijem svaki dan'', ističe Armin, Alijin sin.
Recept i tradiciju, kažu Marići, nastavit će prenositi generacijama, sve dok u Hercegovini bude plodova šipka.
''Ovo u mom naručju je unuk i on je još jedan od razloga zašto mi ovo pravimo i radimo, zašto forsiramo domaće. Ovo je četvrta generacija koja će nastaviti s ovom našom tradicijom'', zaključio je Alija, javlja Oslobođenje.
