Sezona u tijeku

Krumpira ima, sezonaca ne: Ne privlači ih ni dnevnica od 70 KM

"Uz sve modernije strojeve, među kojima je čak i kombajn za vađenje krumpira, značajan činitelj su vrijedne ljudske ruke, odnosno berači kojih je sve manje iako je dnevnica dostigla 70 KM uz jedan, a u nekim slučajevima i dva obroka", kaže on.
Gospodarstvo / Poljoprivreda | 10. 10. 2023. u 10:31 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Rod krumpira u Rogatici je solidan i u granicama višegodišnjih prosjeka i pored loše godine u kojoj su sjetvu pratile stalne kiše, a poslije njih ekstremne vrućine koje su onemogućile potpunu primjenu agrotehničkih mjera za suzbijanje biljnih štetočina i bolesti.

Krumpir za jelo 

Naime, u jeku je kampanja vađenja krumpira kao najznačajnije sjetvene poljoprivredne kulture u ovoj podromanijskoj općini, a proizvođačima muke zadaje nedostatak sezonaca, koje je teško naći i pored dnevnice koja je uz obrok dostigla 70 KM, piše Glas Srpske

Prema podacima općinskog Odjeljenja za upravljanje lokalnim razvojem, gospodarstvo i društvene djelatnosti, u proljetnoj sezoni krumpirom je zasijan 421 hektar, od čega 61,5 hektara sjemenskim, a ostalo merkantilnim, odnosno krumpirom za jelo.

Sjemenski krumpir sijali su registrirani proizvođači "Agros", "Agromont", "Agroplod" i Udruženje "Solanum produkt", a merkantilni uz već nabrojane proizvođače i individualna poljoprivredna gazdinstva širom općine, posebno na Borikama i Stjenicama te u rogatičkom polju.

Gospodarsko društvo "Agros", vodeći proizvođač sjemenskog krumpira na vlastitom i zakupljenom zemljištu u svojini Republike Srpske, proljetos je zasijao 30 hektara sjemenskog i 15 hektara merkantilnog krumpira.

Berača sve manje

Vlasnik "Agrosa" Ozren Planojević kaže da su do sada izvadili sjemenski krumpir s oko trećine zemljišta. Prinos je očekivan - oko 30 tona po hektaru, a očekuje se nešto bolji rod krumpira za jelo jer na njemu nije vršen proces desikacije, odnosno nasilnog prekida vegetacije.

Cijene su, reče Planojević, još nepoznate. Ovise od toga kakve će biti u okruženju, pa i Europi, ali ne bi trebalo da budu niže od 1,5 KM po kilogramu na veliko.

"Sve ispod toga znači da proizvođača nigdje ne bi bilo, s obzirom na cijene regresiranog goriva, đubriva, zaštitnih sredstava i posebno dnevnica radnika angažiranih na vađenju krumpira i obavljanju ostalih poslova", kaže Planojević.

Vlasnik "Agroploda" Dragomir Džida očekuje da će sa zasijanih 30 hektara imati skoro tisuću tona sjemenskog i merkantilnog krumpira, čije vađenje je važan posao.

"Uz sve modernije strojeve, među kojima je čak i kombajn za vađenje krumpira, značajan činitelj su vrijedne ljudske ruke, odnosno berači kojih je sve manje iako je dnevnica dostigla 70 KM uz jedan, a u nekim slučajevima i dva obroka", kaže on.

Vlasnik "Agromonta" Novak Motika, koji je ove godine krumpir sijao na 12 hektara, reče da će uskladištiti najmanje 300 tona sjemenskog i krumpira za jelo ili u prosjeku najmanje 25 tona po hektaru.

Kopirati
Drag cursor here to close