Divlje svinje uništiše poljoprivredne proizvode

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Poljoprivrednici s područja Tuzlanskog kantona u skoro svim granama ove oblasti vape za pomoći nadležnim. Uzroka je više, a na neke - kao što su nepovoljne prilike - ne mogu utjecati.

To za posljedicu ima smanjenje prihoda kada je u pitanju i žetva strnih žita u 2023. godini.

Prihodi su mnogo niži u usporedbi s proteklom godinom, dok je izostao i očekivani prinos, koji je znatno smanjen. Dodatni i u ovim trenucima nerješivi problem poljoprivrednicima zadaju divlje svinje koje uništavaju usjeve krumpira i kukuruza.

Situacija je malo bolja kada je u pitanju berba i otkup krastavaca kornišona, ali kada se podvuče crta - zaključak je da je iza poljoprivrednih proizvođača s područja Tuzlanskog kantona izuzetno teško godina, piše Federalna.ba.

Svinje sve upropastile

Prinosa i berbe neće biti na gazdinstvu Zorana Jokića – propali su njegovi trud i zalaganje, sve su upropastile divlje svinje.

''Divlje svinje uništiše nam naše poljoprivredne proizvode. Uložio si i svoj trud i svoj znoj i svoj rad, novac i vrijeme i, evo, nema ništa. Znači, nula i nikom ništa'', priča ovaj poljoprivrednik iz Brgula kod Tuzle.

Šteta na njegovom imanju je velika, kao i na imanjima i sjetvenim površinama ostalih poljoprivrednika s područja Tuzlanskog kantona koji se susreću s ovim problemom.

''Ne možemo ništa''

''Ja ne smijem sad ovo kupiti, možda bi nešto mogao i probrati, ali ne smijem pokupiti - možda je bolesna svinja pa ću svoju stoku zaraziti pa ću još veći belaj napraviti. Znači, nemoćni smo. Ništa ne možemo, apsolutno ništa'', dodaje on.

Zabrinut je i Tomislav Jokić, koji ne spava noćima, kako bi barem malo spasio poljoprivredne usjeve u Brgulama, ali bezuspješno: ''Svaku večer se pale gume, dolazim oko devet, palim gume, bacam petarde, obilazim traktorom, borimo se, ali izgleda da se ne može izboriti s ovim''.

Poljoprivrednici su se za pomoć obraćali i lovačkim društvima, iz kojih ističu da su nemoćni, budući da je na snazi lovostaj. U Ministarstvu poljoprivrede saznajemo da su i njima ruke vezane i da je jedino rješenje ovog problema izmjena Zakona o lovstvu. Ipak, nisu svi u velikim problemima. Pokazuje to primjer Ferida Selimovića iz Svojata kod Živinica, koji se bavi uzgojem krastavaca kornišona. Berba je pri kraju, zadovoljan je prinosom i preko lokalne zadruge ima zagarantiran otkup: ''Ali se i napatilo i naradilo i muke se vidjelo zato što se mora očuvati i zaštititi biljka, a onda i obrati plod''.

Opet orijentirani ka uvozu

Kada su u pitanju proljetna sjetva i žetva na području Tuzlanskog kantona, vladali su loši vremenski uvjeti, što je u konačnici utjecalo na smanjenje prinosa.

''Kod pojedinih kultura imali smo smanjenje prinosa čak i 50 posto. I ne samo da je došlo do smanjenja prinosa nego je i kvaliteta zrna bio lošijeg stanja'', navodi Samid Šarac, pomoćnik ministra za poljoprivredu TK-a.

Za 35 posto smanjen je prinos pšenice u poređenju s prošlom godinom. Ilustracije radi, prosječna potrošnja pšenice po stanovniku je oko 120 kilograma, a ove godine je proizvedeno nešto više od deset tona, što zadovoljava oko 20 posto potreba stanovništva Tuzlanskog kantona. Sve će, izgleda, opet biti orijentirano ka uvozu.