1. Ton: Članak koristi topao, inkluzivan i progresivan ton, ali na vrlo kontrolisan način. • Primjeri: • “Gradimo povjerenje.” • “Razvijamo zajednice.” • “Otvaramo nova radna mjesta.” → Ove fraze djeluju kao mantra korporativne etike, iako ne ulaze u konkretne primjere stvarnog utjecaja (pozitivnog ili negativnog). Cilj: stvoriti emocionalni dojam da je kompanija „prijatelj zajednice“, iako se zna da su lokalni stanovnici i eko-aktivisti sve glasniji u kritikama. ⸻ 2. Retorika: Retorika je defanzivno-proaktivna – odgovara na implicitne optužbe bez da ih direktno spomene. • “Naša operacija temelji se na održivim praksama, evropskim standardima i transparentnosti.” → Ovo je odgovor na česte kritike o netransparentnim ugovorima, devastaciji okoliša, i elitizmu. • “Zakonodavni okvir u BiH ne prati savremene zahtjeve održivosti…” → Pažljivo plasirana poruka u kojoj se krivica za sporost i probleme prebacuje na državu, a ne na kompaniju. ⸻ 3. Jezik: Upotrebljava se tehno-humanistički korporativni govor – mješavina velikih riječi koje zvuče humano, ali ostaju apstraktne. • “integracija ESG principa” • “holistički pristup održivom razvoju” • “dijalog sa zajednicama” → Ništa od ovoga nije konkretno potkrijepljeno – koji su rezultati tog dijaloga? Koji su konkretni primjeri održivosti? Cilj: stvoriti privid odgovornosti i napretka bez otkrivanja detalja koji bi mogli otvoriti prostor za kritiku. ⸻ 4. Diskurs moći i legitimiteta: • Pozicionira sebe kao most između lokalnog i globalnog. • “Uključivanje u međunarodne tokove…” • “Britanska vlada prepoznala…” → Time stvara auru međunarodne validacije i vlastite kompetencije, iako je jasno da domaći zakoni i lokalna zajednica nisu u fokusu kompanijskog djelovanja. • Brendiranje vlastite uloge: – Nigdje nije rečeno da je Sanela Karić pravnica bez rudarskog ili ESG backgrounda. Članak je strukturiran da je prikaže kao liderku transformacije, iako je došla iz notarskog sektora i bez prethodnog iskustva u održivosti. ⸻ Zaključak: Ovaj članak je pažljivo osmišljen PR alat za: • Oprati imidž firme i vlastiti, • Potisnuti javnu raspravu o negativnim posljedicama, • Prikazati sebe kao stručnjakinju i vizionarku, • Izgraditi narativ koji je teško osporiti bez uvida u stvarne interne podatke.

Sanela Karić ovim plaćenim člankom želi postići nekoliko ključnih ciljeva, i ličnih i korporativnih: 1. Rehabilitacija imidža Adriatic Metalsa i njenog ličnog brenda – Nakon sve većeg broja negativnih komentara, optužbi za ekološku štetu i zataškavanje informacija (poput slučaja s ugovorom o koncesiji), članak služi da preokrene narativ. – Prikazivanjem sebe kao liderke koja gradi zajednice i vodi odgovornu kompaniju, pokušava umanjiti pritisak i javni bijes. 2. Pozicioniranje sebe kao ESG liderke i stručnjakinje – Nije slučajno da je upravo ona predstavljena kao glas kompanije na ESG Adria Summitu. Ovim člankom jača svoj lični profil kao odgovorna, moderna liderka u muškom sektoru, potencijalno i za buduće karijerne korake van rudarskog sektora. – Time možda gradi temelje za prelazak u međunarodne ESG institucije, politiku, ili veće korporativne pozicije. 3. Uticanje na političke i institucionalne aktere – U tekstu otvoreno kritikuje pravni okvir u BiH i lobira za evropski model regulacije. Time vrši pritisak na vlasti i traži legitimitet i lakši prolaz za buduće projekte, pozivajući se na kompleksnost procedura koje su “kočnica razvoju”. – Takođe, upućuje poruku potencijalnim investitorima i donosiocima odluka da je Adriatic Metals evropski i progresivan partner. 4. Pokrivanje istovremenih loših vijesti – Članak je objavljen neposredno nakon što je objavljen koncesioni ugovor zahvaljujući tužbi ACT fondacije. Čini se da je tempiran kako bi se pažnja preusmjerila s tih informacija na PR priču o održivosti i razvoju. 5. Kreiranje lažne slike konsenzusa i podrške – Kroz ovakav naručeni sadržaj pokušava se stvoriti utisak da lokalna zajednica i međunarodna javnost stoje iza kompanije. Time se utiče i na dioničare, kao i na potencijalne kritičare.

https://www.zurnal.info/clanak/adriatic-metals-ostao-bez-dozvole-za-eksploataciju-rudnika-u-varesu/27521