Dok je turizam regije u procvatu, Bosna i Hercegovina propušta prilike da se online brandira kao destinacija i privuče daleko veći broj turista, posebno individualnih gostiju kroz suvremeni pristup marketingu u turizmu.
U internetskom dobu, digitalni marketing nema premca kad je u pitanju promocija destinacije na stranim tržištima.
Na žalost, osim kroz sajamske aktivnosti koje nisu dovoljne, nadležni u Bosni i Hercegovini još uvijek ne polažu pažnju na ostvarenje velikih turističkih potencijala koje država ima.
''Dobre prakse marketinga u bh turizmu ograničene su na pojedinačne destinacije koje ulažu određeni trud kad je digitalna prisutnost u pitanju, poput Sarajeva i Trebinja. Ono što nedostaje je brandiranje BiH kao cjeline, ali i drugih turistički prepoznatljivih destinacija te veći fokus na promociju putem digitalnih medija. Kasnimo godinama za susjednim, turistički orijentiranim zemljama'', ističe Adi Đukić, stručnjak za digitalni marketing.
Kako bi se Bosna i Hercegovina promovirala kao destinacija sa jako širokom ponudom prirodnih, kulturnih, povijesnih i gastronomskih blaga, potrebno je strateški uvezati i predstaviti sve što naša država nudi prema stranim tržištima.
Prvi korak bi mogao biti izrada jedinstvenog vizualnog identiteta i krovne web platforme koja bi predstavljala turističku ponudu čitave države, te razvijanje strateškog pristupa promociji pojedinih destinacija kao dijela destinacije Bosne i Hercegovine.
To bi uključivalo kreiranje brandiranih kanala društvenih mreža, promotivne web stranice, multimedijalnih sadržaja, kreiranje Facebook, Instagram i YouTube oglasa, kanaliziranje pozitivnih priča o BiH ka svjetskim časopisima i blogerima. Promocija naše zemlje za kratko vrijeme mogla bi doživjeti procvat.
''BiH je napravila dobre temelje sa projektom EnjoyLife/BHtourism, ali ta priča je već odavno zastarjela i nužno se prilagoditi trendovima današnjice. Potrebno je formirati radnu skupinu stručnjaka iz marketinga u turizmu, turističkih djelatnika, entuzijasta, umjetnika, ljudi koji vole svoju zemlju, a koji bi zajedničkim snagama izradili smjernice za budući razvoj i online brandiranje Bosne i Hercegovine kao destinacije'', smatra Adi Đukić, stručnjak za digitalni marketing.
Hashtagovi – oznake koje obilježavaju određenu tematiku na društvenim mrežama, popularan su oblik brandiranja destinacija. U susjednim državama razvijeni su brojni hashtagovi koji promoviraju te zemlje kao destinacije poput #croatiafulloflife #seeserbia #VisitMontenegro itd.
Razvijanje hashtagova, prepoznatljivih slogana, promo vizuala... za bosanskohercegovački turizam pomoglo bi ostvariti potencijale naše zemlje i privući puno veći broj stranih turista.
''Turistička ponuda Bosne i Hercegovine treba biti daleko više rasprostranjena na internetu i prilagođena engleskom govornom području. Ljudi širom svijeta traže nove destinacije za odmor preko Googlea i društvenih mreža. To je prilika koju BiH turistički radnici nedovoljno koriste'', smatra Goran Karanović, književnik i stručnjak za SEO copywriting – pisanje marketinških tekstova optimiziranih za tražilice.
Do stranih turista se najlakše i najučinkovitije dolazi putem digitalnih medija. Jedna marketinška objava na digitalnim medijima može privući turiste i turističke agencije iz zemalja Skandinavije, Njemačke, SAD-a i svih ciljanih tržišta, daleko bolje od bilo kojeg jumbo plakata uz cestu.
Ne treba zapostaviti ni potencijal koji nosi bh. dijaspora.
''Moć društvenih mreža u promociji naše zemlje se nikako ne koristi. Ova zemlja ima stotine tisuća građana širom najrazvijenijih zemalja svijeta (dijaspore), ti isti ljudi mogu biti dio tima u promociji naše zemlje. Oni mogu biti zaslužni kreatori viralnih priča koje bi stvarale više milijunski auditorij. I to besplatno'', smatra Adi Đukić.
Bez obzira na dobre prakse razvijenih društava, pa i zemalja okruženja, turistički radnici u Bosni i Hercegovini još uvijek ne koriste prilike koje pruža široko polje digitalnog marketinga.
Na sreću, to je lako ispraviti. Sve što treba je dobra volja.
