Najviše iz Kine i Turske

BiH uvezla odjeću u vrijednosti od 517 milijuna KM

Skoro polovica nove odjeće došla je iz Turske i Kine, dok smo najviše polovne robe uvezli iz Njemačke, u vrijednosti od čak 2,7 milijuna KM.
Gospodarstvo / Industrija | 20. 02. 2018. u 07:57 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina 2017. godine je uvezla nove odjeće u vrijednosti nešto većoj od 517 milijuna KM, te za skoro sedam milijuna KM odjeće koja je korištena.

Skoro polovica nove odjeće došla je iz Turske i Kine, dok smo najviše polovne robe uvezli iz Njemačke, u vrijednosti od čak 2,7 milijuna KM, piše Dnevni avaz.

Nakon Njemačke i Kine, najviše odjeće uvozili smo iz Bangladeša, za 1,5 milijuna KM, pokazali su podaci Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH.

Uvoz odjevnih predmeta dodatno otežava rad domaćih konfekcijskih kuća, smatra Ramiz Omanović iz Sindikata tekstila, kože, obuće i gume FBiH. 

''Ovo su poražavajući rezultati i to je udar za naše tržište. Naši ljudi rade za niske plaće, pokušavajući napraviti odjeću koja će biti prihvatljiva za tržište. Toliki uvoz jeftine i često nekvalitetne robe samo sužava prostor na tržištu za domaće konfekcije, koje propadaju zbog toga što ne mogu pronaći kupce'', kaže Omanović.

Ovoliki uvoz može se opravdati i sve manjom kupovnom moći građana, koji kupuju jeftinu odjeću, navodi predsjednica Kluba potrošača Gordana Bulić te dodaje da se iz obiteljskog proračuna najmanje odvaja na odjeću.  

''Teško je osigurati novac za kvalitetnu odjeću pored svih troškova koje jedna obitelj ima. Mladi, koji dolaze iz obitelji koje žive na rubu siromaštva, kupuje odjeću i obuću u second hand prodavnicama. Zbog nedostatka financija biramo jeftinu i nekvalitetnu odjeću, čime svjesno oštećujemo i sebe, ali i bh. proizvođače'', ističe Bulić.

Bulić ističe da bi situacija bila mnogo bolja kada bismo imali veću kontrolu nad tržištem, pogotovo kada je riječ o uvozu iz Kine. 

''Svi pravimo veliku štetu, jer prvo kupujemo lošu i nekvalitetnu robu koja nam poslije u kući stvara samo smeće. Nemamo industriju koja se bavi reciklažom, niti preradu, upotrebu ni izvoz sirovina. Domaća konfekcijska proizvodnja zbog toga se i ne razvija pa se stvara lanac nezadovoljstva'', zaključila je Bulić.

Kopirati
Drag cursor here to close