VIDEO | Ribari na Neretvi plaćaju provjeru buke iako je riba gluha!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Riba je jedan od proizvoda animalnog porijekla koji može na tržište EU. No vlasnici ribogojilišta iz cijele BiH ne mogu ispuniti ni dogovorene kvote za izvoz, navodi Federalna televizija napominjući kako imamo kapacitet od 15.000 tona ribe godišnje, a proizvodimo samo oko 4.000.

''Polovinu od tog iznosa izvozimo iako je naša riba u Europi po kvalitetu na 10. mjestu. U BiH postoji 41 ribogojilište, a četiri koja se bave izvozom u Europsku uniju u ukupnoj proizvodnji ribe sudjeluju s više od 55 posto'', navodi FTV i dodaje kako je imala namjeru uraditi pozitivnu priču o ribarstvu i izvozu iz BiH, ali da su im od svega ostali samo lijepi kadrovi.

Vlasnici ribarskih farmi 20 kilometara od Jablanice na Neretvi iznijeli su novinarima FTV-a brojne probleme. Umjesto da se bave proizvodnjom i prodajom, kažu, imaju problem s državom jer četiri razine vlasti traže oko 150 različitih parafiskalnih nameta što je godišnje oko 300.000 maraka.

''Mi plaćamo i monitoring buke na ribnjaku - a svatko zna da je riba gluhonijema i da nema buke ovdje. Nelogično je da 6 ribnjaka na 500 metara plaća istu naknadu'', kaže Dževad Handžar, vladnik ribogojilišta Laks.

Handžar je vlasnik farme riba Laks, jednog od četiri ribogojilišta u BiH koja može izvoziti u EU. Njegovi susjedi vlasnici ribljih farmi izvoze na tržište CEFTA-e i mogu dobiti izvozni broj za Uniju. Kažu da ne žele, jer ne mogu pokriti ni ovo što imaju.

''Ova proizvodnja ne može bez problema'', navodi Vesilko Čolak, iz ribogojilišta Salmon.

Problem nemaju s poticajima od resornog federalnog ministarstva, ali im je nevjerojatno da nemaju vodne dozvole jer ih nije obnovila Agencija za vodno područje Jadranskog mora sa sjedištem u Mostaru, iako uredno plaćaju naknade. I tu ima nelogičnosti.

''U ekološkoj dozvoli stoji da se možemo širiti. Po vodnoj - ne možemo. Zamislite firmu koja radi 15 godina i ne može se širiti'', naglašava Handžar.

Semir Zukić iz ribogojilište Forela kaže kako uredno plaća vodnu naknadu, ali da mu dozvola nije obnovljena i da ne zna zbog čega. Zbog ovog, ali i niza drugih problema, obraćali su se svim razinama vlasti, pa čak i OHR-u i Veleposlanstvu SAD-a.

''Ribarstvo i izvoz trebali bi da budu jedna uspješna i pozitivna priča. No, sudeći prema izjavama naših sugovornika, na Neretvi više ne važi ribarski pozdrav – bistro'', navodi FTV.