"Edukacija je uvijek na prvom mjestu. Edukacija u BiH, edukacija izvan BiH. Trenutno smo u situaciji da se ne mogu donositi propisi, ali zato možemo organizirati ovakve skupove. Ovdje se pravi bolja budućnost i piše ljepša povijest", kazao je ravnatelj Agencije za sigurnost hrane BiH Sanin Tanković.
Naime, Agencija za sigurnost hrane BiH u suradnji s Uredom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Bosni i Hercegovini i uz potporu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) u hotelu Buna u Mostaru organizirala je dvodnevnu konferenciju pod nazivom "Sigurnost hrane: znanost u akciji".
Kako je pojasnio, njegovi suradnici i on u Mostar su pokušali dovesti stručne i eminentne ljude iz regije i svijeta kako bi razgovarali o aktualnim temama kada je u pitanju zdravstvena ispravnost hrane.
Kao jedan od najvećih problema u BiH, Tanković je istaknuo neusklađenost domaćih propisa s europskim gdje je BiH otvorena za uvoz proizvoda koji ne ispunjavanje kriterije tržišta EU.
"Imamo neusuglašene propise, to su propisi tehničke prirode, to je igra brojeva koji se trebaju poštovati. Imao sam priliku prisustvovati na radionicama kako u EU stvarno rade i koliko je truda, novca i vremena uloženo da bi se takav jedan propis donio. Naše je jedino da taj propis prepišemo i stavimo u naše zakonodavstvo. Apsolutno takva vrsta propisa ne zadire ni u jednu nadležnost", naveo je Tanković.
Podsjetio je na slučaj iz veljače 2025. godine kada je u kruškama iz BiH pronađen fosmet. Tada je Agencija za sigurnost hrane BiH zaprimila obavijest o odbijanju s granice Republike Hrvatske dviju pošiljki krušaka porijeklom iz BiH.
"Uvijek se vraćam na fosmet koji je nedavno nađen u kruškama. Taj fosmet ima 100 puta višu vrijednost dozvoljenu u BiH. To znači da ako se nešto ne može prodati u EU vraća se i to jede bh. potrošač. Ili, nije isključeno, da se nekada u EU proizvede proizvod koji ima vrijednost iznad te se ne može prodati u EU i naravno doći će i sasvim se legalno može prodati u BiH", naglasio je Tanković.
Tako je u BiH je snazi Pravilnik o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla ("Službeni glasnik BiH", broj.: 48/21), gdje maksimalno dopuštena razina (MRL) za fosmet u krušci iznosi 0,5 mg/kg. Uredbom (EU) 2023/1029 došlo je do izmjene MRL fosmeta za krušku, koji sada iznosi 0,005 mg/kg.
"Ja uvijek postavljam pitanje zašto je život bilo koga u EU vrjedniji od mog, vašeg ili života naše djece?", upitao je Tanković.
Ravnatelj Agencije za sigurnost hrane BiH ovom prilikom je i pohvalio rad inspekcije koja usprkos manjku kadra, nedostatku vozila i opreme "radi najbolje što može".
Ujedno, na konferenciji će biti razgovarano o alternativnim proteinima u prehrani, antimikrobnoj rezistenciji te sintetičkim kemikalijama (PFAS) u hrani i okolišu.
Okupljenim medijima obratio se i specijalni predstavnik Ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Bosni i Hercegovini Erwin Cooreman.
"Htio bih reći da nezarazne bolesti predstavljaju najveće opterećenje po zdravlje stanovnika BiH i čine više od 90 posto bolesti. To su prije svega raznorazne srčane bolesti, razne vrste raka, dijabetes... Neke od tih bolesti možemo liječiti, neke možemo i izliječiti, ali zapravo je najvažnije raditi na njihovoj prevenciji", naveo je Cooreman.
Kako je pojasnio, na prevenciji se može raditi kroz promociju zdravog načina života koji prije svega podrazumijeva fizičku aktivnost poput hodanja, biciklizma i planinarenja.
Istaknuo je kako bi u svojoj prehrani potrošači trebali dati prednost domaćoj hrani, proizvedenoj na njihovom lokalnom području.
"Zdrava hrana je prije svega svježa hrana. Tu primjenjujemo onaj moto od polja do stola, da hrana što prije dođe s polja do konzumenata i potrošača. Onda tu vidimo poveznicu između poljoprivrede i poljoprivredne proizvodnje i ekonomije".
