BiH mora očuvati rijeke

Najavljen prosvjed za Neretvu

''Neretva je spomenik prirode koji mora ostati netaknut''.
Gospodarstvo / Flash | 14. 03. 2018. u 15:48 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Organizirat će se prosvjed za očuvanje rijeke Neretve'', rekao je za Bljesak.info Oliver Arapović iz Ekološke udruge Majski cvijet Mostar, te će se tako pridružiti prosvjedima za očuvanje rijeka u Bosni i Hercegovini.

Spomenuta udruga je član Koalicije za zaštitu rijeka, te će 22. ožujka na Dan voda organizirati prosvjed ispod Starod mosta kako bi pokazali nezadovoljstvo zbog planirane gradnje mini hidroelektrana na Neretvi i njenim pritokama.

Naime, Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine je, u povodu obilježavanja Međunarodnog dana akcije za rijeke, organizirala akciju na obalama Vrbasa, Željeznice, Drine, Orlje i Kruščice sa istom porukom - da rijeke moraju ostati netaknute.

Na rijekama Bosne i Hercegovine je planirana izgradnja oko 300 mini hidroelektrana. Za investitore su najatraktivnije brze rijeke, zbog čega su na udaru i Neretva i njene pritoke.

''Mi se ovom prosvjedu pridružujemo na Dan voda. Već godinama upozoravamo na planiranje gradnje minihidroelektrana Buna 1 i Buna 2. Tu smo 2014. godine podigli glas i borimo se svim pravnim sredstvima. Na rijeci Neretvi je pored dosadnjašnjih u planu još šest mini hidroelektrana, a na tome mini, nema ništa mini. Naravo svaka gradnja kvari kakvoću rijeka, a nadamo se da će se puštanem u rad kolektora popraviti i kakvoća i kvaliteta rijeke Neretve'', kazao je Arapović, podjsećajući na istraživanja akadamika prof. dr. Tihomira Vukovića koji je rekao da je Neretva spomenik prirode koji mora ostati netaknut.

''Neretva je u bivšoj državi bila jedna od najbogatijih rijeka.  Endemska vrsta mekousta pastrmka je sada na rubu istrebljenja, a sve zbog nebrige ribarskih društava u koje se uvukla politika. O nekadašnjem bogatstvu Bune da i ne govorimo, Buni je nanesena velika nepravda. Tihomir Vuković je najbolje rekao i objasnio, Neretva je spomenik prirode i na njoj ne smijebiti intervencija'', kazao je Arapović, navodeći između ostalog da nažalost na njihove prosvjede institucije ne reagiraju, čak nisu imali ni pristupa informacijama, te ne uvažavaju se mišljenja ekoloških stručnjaka.

Podsjetimo da je Gradska uprava Mostara danas objavila da se prolongira termin za puštanje u rad postrojenja za tretman otpadnih voda.

Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić je rekao da bez pročistača, nema ni zaštite Neretve.

 ''Ako pročistač ne bude radio u punom kapacitetu onda ništa nismo uradili na zaštiti Neretve'', rekao je Bešlić.

Inače, Koalicija a zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine od svog osnivanja 2016. upozorava da su rijeke u BiH u velikom riziku da ostanu bez svojih najvećih vrijednosti, od kojih su najvažniji kvalitet vode i bogatstvo biodiverziteta, zbog planova za izgradnju velikog broja hidroelektrana na njima, piše Fena.

Tvrde da, kako je priopćeno, izgradnja novih hidroenergetskih objekata u BiH ne garantira veći doprinos energetskoj sigurnosti, zbog efekta klimatskih promjena i njihovih utjecaja na režim voda, a male hidroelektrane daju izuzetno nizak doprinos energetskom bilansu u odnosu na ogromne štete nastale kao posljedice njihove gradnje i upotrebe.

Hidroenergetski projekti, osim što mogu dovesti do trajnih poremećaja i nesagledivih posljedica na razdoblju, ograničavaju pristup vodi lokalnim zajednicama i utječu na neravnopravnu raspodjelu korištenja vode kao zajedničkog prirodnog resursa.

''BiH je jedna od posljednjih zemalja u Europi koja ima kvalitetnu prirodnu vodu za piće što se izgradnjom hidroelektrana drastično mijenja i ugrožava pravo naših građana na čistu i zdravu vodu za piće'', navode iz te koalicije.

Tijekom akcije upozorili su na probleme sa kojima se bore s ciljem očuvanja rijeka i pokazali da ima ljudi koji su spremni da se za njih bore.

Koalicija će, kako je istaknuto, nastaviti sa zagovaranjem pravednog korištenja vodenih resursa za vodosnabdijevanje, zaštitu prirode, sportske i sve druge aktivnosti koje ne nanose štetu društvu, prirodi i ekonomiji države u cjelini.

Kopirati
Drag cursor here to close