Aktivnosti Vlade Federacije BiH i njezinih ministarstava koje ostvaruju visoku razinu koordinacije sa županijskim resorima posebno dolaze do izražaja u najavljenim velikim promjenama u sustavu socijalne zaštite. Među tim promjenama ističe se i planirano uvođenje tzv. kvaziuniverzalnog dječjeg dodatka, o čemu se ovog tjedna raspravljalo na ministarskoj konferenciji za područje socijalne politike, na kojoj sudjeluju županijski ministri i federalni ministar rada i socijalne politike, piše Večernji list BiH.
U fokusu konferencije bila je tema od interesa za mnoge obitelji u Federaciji – proširenje obuhvata djece koja bi primala dodatak s federalne razine. Prema dosadašnjim informacijama, od iduće godine moglo bi se pomoći do 50 posto djece, umjesto dosadašnjih 20 posto, dok bi kroz suradnju sa županijama taj broj mogao doseći i 100 posto. Modeli se još razmatraju, a županije su, prema navodima Federalnog ministarstva, izrazile spremnost da dostave svoje prijedloge za realizaciju modela kojim bi svako dijete u Federaciji imalo pravo na dodatak. Financiranje bi bilo zajednički podijeljeno između federalne i županijskih razina vlasti. Iako se radi o kompleksnom modelu, zaključeno je da bi ovakva rješenja mogla donijeti dugoročne i sustavne promjene.
Na konferenciji održanoj u svibnju pod nazivom "Reforme sustava socijalne zaštite u FBiH: pravedniji, otporniji i učinkovitiji sustav za sve", predstavljena je studija uvođenja dječjeg dodatka koju su zajednički izradili Ministarstvo, UNICEF i Ekonomski institut. Ona je ponudila dva scenarija – idealni model koji predviđa potpuni obuhvat sve djece do 18 godina i realni model koji se uvodi fazno, počevši od 50 posto djece. Cilj je da se vremenom dođe do potpune univerzalne primjene.
Uvođenje univerzalnog dodatka zahtijeva i izmjene postojećeg zakonskog rješenja o materijalnoj podršci obiteljima s djecom, a za to će biti ključna i politička volja zakonodavne vlasti.
Potpora s federalne razine već sada je značajan instrument pomoći mnogim obiteljima, posebno u županijama koje nemaju vlastite potpore za obitelji s više djece.
Podsjetimo, odlukom o minimalnoj plaći u Federaciji BiH za 2025. godinu, koja iznosi 1000 KM, povećan je i dječji dodatak s 117 KM na 190 KM po djetetu. U skladu sa Zakonom o materijalnoj podršci obiteljima s djecom, dodatak iznosi 19 posto minimalne plaće, dok je cenzus za ostvarivanje tog prava 40 posto minimalca po članu kućanstva, odnosno 400 KM.
U Federaciji BiH živi oko 395.000 djece mlađe od 18 godina. Prema posljednjim podacima, svako drugo dijete živi na granici siromaštva, a svako četvrto ispod granice siromaštva.
U Federaciji postoje i županije koje provode vlastite pronatalitetne mjere. Tako u Zapadnohercegovačkoj županiji postoji zakonski propisana mjesečna potpora od 500 KM za treće i svako sljedeće dijete do njegove sedme godine života. Nezaposlene majke u toj županiji primaju i dodatnih 350 KM tijekom 12 mjeseci, a jednokratna pomoć za opremanje novorođenčeta iznosi između 300 i 500 KM, ovisno o zaposlenju majke.
