Njemačka je nekada imala 17 nuklearnih reaktora koji su pružali pouzdanu i čistu energiju. Bili su među najbolje dizajniranim i najsigurnijim na svijetu. No, pod pritiskom straha nakon katastrofe u Fukushimi 2011., tadašnja kancelarka Angela Merkel donijela je odluku o postupnom gašenju svih reaktora. Posljednje tri nuklearne elektrane ugašene su u travnju 2023. godine.
Ironično, dok je Njemačka uništavala svoje nuklearne kapacitete, Francuska je nastavila koristiti 56 reaktora koji danas proizvode jednu od najjeftinijih i najčišćih električnih energija u Europi. Rezultat? Njemačke kućanstva plaćaju 0,40 €/kWh, gotovo dvostruko više od francuskih (0,21 €/kWh) i 37% više od prosjeka Europske unije.
No, cijena nije jedini problem. Kako bi zamijenila nuklearnu energiju, Njemačka je povećala korištenje ugljena i ovisnost o ruskom plinu, što je dovelo do viših emisija ugljika i udaljavanja od ciljeva zelene energije.
Nuklearne elektrane, koje su mogle raditi više od 60 godina bez emisija ugljika, sada su zatvorene, dok Njemačka koristi fosilna goriva. Odluka je izazvala val kritika, uključujući i one od Elona Muska, koji ju je nazvao "potpunim ludilom".
Trka za umjetnom inteligencijom (AI) sve se više oslanja na dostupnost jeftine i pouzdane energije. Trening jednog velikog AI modela danas zahtijeva milijune eura potrošene električne energije, a potreba za računalnom snagom eksponencijalno raste.
Zemlje i kompanije s pristupom jeftinoj i pouzdanoj nuklearnoj energiji dominirat će budućnošću AI tehnologije. Dok Njemačka zatvara vrata nuklearnoj energiji, drugi globalni igrači ulažu u nuklearne kapacitete kako bi osigurali tehnološku prednost u ovoj ključnoj industriji.
Rješenja postoje, ali su politički izazovna: ponovno pokretanje nuklearnog programa, energetska neovisnost i smanjenje troškova za kućanstva i industriju. No, sat otkucava, a njemačka industrija sve više seli proizvodnju u zemlje s jeftinijom energijom.
Energetska sigurnost nije samo ekonomsko pitanje, već i pitanje nacionalne sigurnosti.
