U Bosni i Hercegovini su se dogodile katastrofalne poplave koje su rezultirale smrću najmanje 21 osobe, dok se za 16 osoba još traga.
Materijalna šteta je nemjerljiva, a mnogi stanovnici i udruge smatraju da su određeni faktori, poput blizine kamenoloma u Donjoj Jablanici, doprinijeli pogoršanju situacije.
Udruga Eko Akcija upozorila je na moguće posljedice rada kamenoloma, koji se nalazi blizu Donje Jablanice. Stanovnici tvrde da je kamenolom bio faktor koji je povećao broj žrtava i razmjere štete. Nakon obilnih kiša, odroni su se sručili s područja kamenoloma prema naselju, zatrpavajući brojne objekte. Dodatno, radovi u kamenolomu su narušili kvalitetu tla, što je dodatno pogoršalo situaciju. Stanovnici su naveli da kamenolom možda ne posjeduje sve potrebne dozvole za rad, što ukazuje na nedostatak regulative u ovoj oblasti.
Profesor Nusret Drešković, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, govorio je za Klix o uzrocima poplava, ističući kombinaciju prirodnih i ljudskih faktora. Prema njemu, klimatske promjene direktno utječu na BiH, uzrokujući ekstremne vremenske uvjete, uključujući nestabilnost u režimu padalina.
Drešković naglašava da se očekuje još negativnijih promjena u budućnosti. Kritizirao je nedostatak urbanističkog planiranja koje bi moglo ublažiti posljedice prirodnih katastrofa, ističući kako političari često ignoriraju znanstvene savjete i preporuke.
Profesor emeritus Ognjen Bonacci, hidrolog sa Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, također je za Jutarnji list komentirao situaciju.
On je naveo da je za poplave odgovorno više faktora, uključujući intenzivne padaline u kratkom vremenskom periodu. Naglasio je da od bujičnih poplava, poput onih koje su pogodile BiH, praktički ne postoji efikasna obrana.
Bonacci je dodao da se s vremenom očekuje povećanje učestalosti ovakvih poplava, zbog ljudskog naseljavanja u blizini vodotoka. Smatra da je ključno pravovremeno obavijestiti stanovništvo o mogućim poplavama, iako priznaje da je to lakše reći nego učiniti.
