Svaki građanin HNŽ-a proizvede kilogram otpada dnevno

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svaki građanin Hercegovačko-neretvanske županije dnevno proizvede jedan kilogram komunalnog otpada, navedeno je u ocjeni Zdravstvenog stanja stanovništva HNŽ-a u 2016. godini.

''Područje HNŽ-a, u čiji sastav ulazi devet općina, ima prosječnu produkciju komunalnog otpada od 1,0 kg po stanovniku na dan (podaci dobiveni anketiranjem provedenim za potrebe izrade Plana upravljanja otpadom na području HNK/Ž). Godišnja proizvodnja komunalnog otpada po stanovniku HNŽ iznosi 367 kg po stanovniku godišnje'', navedeno je u ocjeni, gdje se napominju kako je navedena količina otpada, podrazumijeva otpad iz domaćinstava, administrativnih objekata, trgovine i uslužnih djelatnosti kojeg sakupe komunalna poduzeća.

Smeće se odvozi iz 75 posto domaćinstava

Kako je navedeno u Ocjeni, komunalna poduzeća ne pokrivaju sva domaćinstva odvozom otpada, tako da jedan dio otpada završi na neuređenim/divljim (ilegalnim) odlagalištima.

''Prema podacima iz komunalnih poduzeća, oko 75 posto domaćinstava na području HNŽ je obuhvaćeno uslugom odvoza čvrstog komunalnog otpada. To su uglavnom domaćinstva iz urbanih i jednog dijela ruralnih područja. Pored komunalnog otpada, komunalna poduzeća sakupljaju i neke od ostalih vrsta neopasnog otpada sličnog komunalnom iz gospodarskih subjekata i zdravstvenih ustanova, te određene količine proizvodnog i građevinskog otpada'', piše u ocjeni stanja, gdje navode da postojeći sustavi upravljanja otpadom na području HNŽ-a su uglavnom zasnovani na istim principima.

''Nadležna komunalna poduzeća zbrinjavanje otpada baziraju na njegovom neselektivnom skupljanju, transportu i odlaganju na općinska odlagališta, koja su, kako je već ranije navedeno, većinom nesanitarnog karaktera, osim Odlagališta na području Grada Mostara. Značajan faktor na polju odlaganja komunalnog otpada predstavlja, upravo, novoizgrađena deponija otpada, koja je počela sa radom od 1. rujna 2014. godine. Nova deponija posjeduje postrojenje za odvajanje otpada koji se može ponovo iskoristiti i onog iz kojeg se proizvodi RDF (posebno obrađeno, sušeno, usitnjeno smeće – 15 posto od ukupne količine otpada) koji se koristi kao pogonsko gorivo, najčešće u cementarama. Međutim, prisutan je problem nalaženja tržišta za takav proizvod, pa je područje planirano za odlaganje neiskoristivog dijela otpada, kao i područje oko tijela deponije, gotovo zatrpano tim materijalom. Oko 25 posto otpada se izdvaja za reciklažu, a ostalih 60 posto se odlaže u uređenu sanitarnu deponiju. Ova deponija prihvaća otpad iz Grada Mostara, te tri općine iz Zapadno-hercegovačke županije'', navodi se.

Nagomilano smeće - potenicjalna opasnost

Na svim deponijima, kako navode, je potrebno kontinuirano zatrpavanje smeća, prema pravilima o sanitarnim principima postupanja na deponiji, kao i redovne mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije samih deponija, vozila i odgovarajućih kontejnera za prikupljanje i odvoz smeća.

''Otpadne materije organskog porijekla direktno ugrožavaju okoliš i zdravlje stanovništva. Nestabilan organski materijal se raspada pri čemu se stvaraju neprijatni mirisi koji zagađuju zrak. U otpadu iz domaćinstava mogu se naći patogeni uzročnici (tuberkuloze, infektivnog hepatitisa, trbušnog tifusa, paratifusa i dizenterije, stafilokoki, streptokoki i druge klice). Nagomilano smeće predstavlja mjesto sa optimalnim uvjetima za zadržavanja i razmnožavanje insekata i glodara, koji prenose uzročnike bolesti na životne namirnice. Otpadne materije neorganskog porijekla, iako imaju veoma dugo vrijeme poluraspada, svojim nagomilavanjem u domaćinstvima i naseljima mogu imati niz negativnih efekata. Neorganski sastojci otpadnih materija iz naselja i industrije mogu sadržavati različite toksične materije (teške metale, pesticide, fenole, dioksine i sl.), koje predstavljaju veliku opasnost za ljude i životinje, naročito ako dospiju u vodotoke ili u vodu za piće,, navodi se u ocjeni stanja.

Procjedne vode zagađuju

Istaknuli su i procjedne vode iz smeća, koje su naročito opasni zagađivači, jer odlaze u okolinu i zagađuju podzemne vode, koje su najznačajniji izvori vode za piće.

''Ovo je zbog geološkog sastava zemljišta naročito značajno spriječiti u kraškim područjima, kao što je Hercegovina. Naročit je značaj ovakve vrste zagađenja zemljišta i podzemnih voda iz razloga što se u većini općina otpad odlaže na neuređene deponije, koje primjenjuju minimalne sanitarno-tehničke mjere u sistemu odlaganja. Pored toga, na cijelom području HNŽ postoji veliki broj tzv. divljih deponija, koje predstavljaju poseban rizik sa više aspekata njihovog utjecaja na okolinu i zdravlje stanovništva'', navodi se.

Inače, problem odlaganja otpada jedan je od najvećih problema današnjice. Povećanje broja stanovnika, urbanizacija i industrijalizacija uzrok su povećanju potrošnje sirovina u svim oblastima što za posljedicu ima povećanje količine i promjene u sadržaju čvrstog otpada. U razvijenim zemljama, ovom problemu posvećuje se pažnja posljednjih 4-5 desetljeća, dok se u manje razvijenim zemljama, među kojima je i naša, ovaj problem sagledava tek posljednjih par godina.

Bolje deponije - bolja higijena

Uklanjanje otpada iz neposredne čovjekove blizine predstavlja, ne samo značaj u podizanju higijene prostora i time doprinos zdravstvenom, ekološkom i estetskom aspektu, već predstavlja doprinos ekonomiji jedne zajednice.

Zavod, kao zdravstvena ustanova, problemima u sistemu upravljanja otpadom pristupa sa aspekta njegove neadekvatne dispozicije u naselju i u prvi plan stavlja higijensko-epidemiološki značaj u svim oblicima postupanja.

Također, iz Zavoda ističu da su kvalitetno izrađena zakonska regulativa i njena primjena, osnova za rješavanje problema odlaganja i smanjenja nastanka otpada. Zemlje članice EU, kao i zemlje koje su na putu k ulasku u EU, imaju obvezu razvoja Planova upravljanja otpadom u skladu sa relevantnim direktivama.

Odgovornost za upravljanje otpadom u FBiH podijeljena je između nadležnih organa FBiH, županija i općina. U FBiH je na snazi set okolišnih zakona koji je usvojen 2003., a naknadno dopunjavan.