''Laserska korekcija vida u Bosni i Hercegovini i zemljama u okruženju, za sada se može isključivo obaviti u privatnim poliklinikama, tako da nažalost mi u Mostaru trenutačno nemamo ni jednu ustanovu u kojoj bi se mogla obaviti laserska korekcija dioptrije'', rekla je liječnica Anita Pušić Sesar za list Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Puls.

Oči su naš najvrjedniji osjet i to predstavlja glavni razlog straha zbog kojega pojedinci odbijaju ovaj zahvat misleći da će, ako se jave komplikacije, njihov vid ostati nepovratno oslabljen. Međutim, podaci govore da je sigurnost laserske operacije danas, uz najnoviju tehnologiju, preko 95 posto, a moguće je ispraviti bilo koju veličinu dioptrije.

Osim toga, iako postoji uvriježeno mišljenje o vraćanju dioptrije nakon operacije, statistika govori da je 95% rezultata trajno, tek je kod vrlo velikih dioptrija zabilježen povrat mnogo manje dioptrije nego prije laserske operacije.

Osoba koja bi željela pristupiti laserskom skidanju dioptrije, mora ispunjavati određene preduvjete.

''Prvi je preduvjet za moguće pristupanje laserskoj korekciji završen rast i razvoj, pacijent treba imati minimalno 18 godina, a idealno bi bilo 20-21 navršeno godinu života. Drugi je preduvjet stabilna dioptrija, bez porasta 1-2 godine. Uz navedeno, svakako, isključiti postojanje bilo kakve druge očne bolesti, detaljan oftalmološki pregled koji uključuje: ispitivanje vidne oštrine, skijaskopiju, pregled prednjeg i stražnjeg dijela oko na biomikroskopu, kao i topografiju rožnice'', kazala je liječnica.

Najčešće izvođene procedure u svrhu skidanja dioptrije, tvrdi, su LASIK (Laser-Assisted In Situ Kerato-mileusis) i PRK (Photorefractive Keratectomy).

Kod LASIK-a se uz pomoć mikrokeratoma ili femtosecond lasera izradi tanak poklopac (flap) rožnice, te se pristupi daljnjoj laserskoj korekciji ostatnoga tkiva rožnice, čime se mijenja lomna jakost rožnice prema zadanim izračunima. Pravljenjem poklopca, dodaje, ubrzava se cijeljenje, smanjuje nelagoda i bolnost poslije zahvata, oporavak vida je brži, što mu daje prednost u odnosu na ostale procedure. Nedostatak načinjenoga flapa je nešto duže zarastanje samoga poklopca, kao i moguće pomicanje i ograničavanje pacijenta pri povratku sportskim aktivnostima te izražena suhoća oku.

PRK je najstarija laserska procedura modeliranja rožnice, prvi put izvedena 1987. god. Kod PRK metode nema formiranja poklopca, već se površinski sloj rožnice uklanja mehanički ili laserom, nakon čega slijedi daljnje modeliranje rožnice. Prednosti su PRK metode jednostavnost procedure i manji osjećaj suhoće oka. Nedostatci su postoperativni bol, produženo cijeljenje i produženi oporavak vidne oštrine.

Navedene se procedure izvode u lokalnoj kapljičnoj anesteziji pri čemu nema bolnosti, a sam je oporavak dosta brz kao i povratak svakodnevnim aktivnostima, nakon LASIK-a već 24-28 sati, a poslije PRK metode 4-7 dana, rekla je Pušić Sesar.

Komplikacija koja se javlja nakon oba zahvata je osjećaj suhoće oka, koja spontano ili uz korištenje lokalne nadomjesne terapije prolazi unutar 6 mjeseci, a moguće ostale komplikacije su hipo ili hiperkorekcija, osjećaj zablještenja i vrlo rijetko infekcija, koja se prevenira pravilnom i pravodobnom terapijom nakon izvođenja navedenih procedura.

Postoje i situacijama u kojima pacijenti ne mogu imati te zahvate.

''Pacijenti koji nisu podobni za izvođenje navedenih zahvata su oni kod kojih postoje oboljenja rožnice, upalni procesi, ožiljci, izuzetno tanke rožnice, degenerativno izmijenjene mrežnice, prisutnost katarakte, glaukoma i drugih očnih oboljenja. Lasersko skidanje dioptrije preporučuje se za pacijente s refraktivnom greškom do -10 dioptrija sfere, + 5 dioptrija sfere, kao i posto-janje astigmatizma do +/- 5 dioptrija cilindra'', kazala je.

Sama pomisao na operaciju ili zahvat na oku kod mnogih izaziva strah te predstavlja razlog zašto se veći broj ljudi ne odlučuje za lasersko skidanje dioptrije. Međutim, metoda je sigurna i bezbolna pa je strah bezrazložan, a suhoća oka ili djelomični povratak dioptrije mogu biti jedine moguće komplikacije. Sve su te komplikacije, prije ili kasnije, rješive, piše Puls.

Postupak laserskoga skidanja dioptrije traje svega 15 minuta, što je još jedan argument da se radi o relativno jednostavnom i sigurnom zahvatu. Uvijek bismo trebali poslušati mišljenje oftalmologa koji nam može pružiti precizne informacije o tome koliko smo mi zapravo dobri kandidati za lasersku korekciju vida.

Na temelju statističkih podataka o uspješnosti ove metode, predrasude i strah uopće ne bi trebali biti razlozi koji nas sprječavaju u odluci za odlazak na lasersku korekciju vida. Želja za oslobađanje nošenja kontaktnih leća i naočala, konačno određuje hoćemo li se odlučiti za ovaj zahvat. Život postaje svakako kvalitetniji i ne moramo se više brinuti o svakodnevnim poteškoćama nošenja očnih pomagala.