Ministri vanjskih poslova EU su u ponedjeljak na sastanku u Luksemburgu donijeli odluku o prvom koraku k uvođenju novih sankcija Turskoj kao odgovor na jednostrane postupke Ankare u gradu Varoša u okupiranom sjeveru Cipra.

Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell rekao je nakon sastanka s europskim šefovima diplomacija da je ljetos donesena odluka da će, ukoliko se nastave slične aktivnosti Ankare, od europske diplomatske službe zatražiti pripremu dokumenta o raznim mogućnostima, što je ujedno analiza situacije i prijedlog za niz mjera koje bi razmatrali.

Prema njegovim riječima, taj dokument je prvi korak u razmatranju odluke o sankcijama.

Turska je početkom ovog mjeseca vratila ciparski istraživački brod Nautical Geo daleko od svog kontinentalnog pojasa u Sredozemnom moru koji smatra svojim.

Ankara je u proteklih nekoliko desetljeća u sporu s Atenom i Nikozijom oko konkurentskih teritorijalnih zahtjeva u istočnom Mediteranu, zračnog prostora, energije, statusa nekih otoka u Egejskom moru i odcjepljenja sjevernog dijela Cipra.

Cipar je podijeljen nakon turske invazije 1974. godine.

S druge strane, tursko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je veleposlanike 10 zemalja, uključujući SAD, Njemačku i Francusku zbog, kako se navodi, neodgovornih priopćenja u kojima se poziva na hitno oslobađanje filantropa Osmana Kavale.

U priopćenju turskog Ministarstva vanjskih poslova navodi se da je veleposlanicima poručeno da je odbačeno "neprihvatljivo" priopćenje čiji je cilj vršenje pritiska na tursko pravosuđe i politizacija sudskog procesa.

Diplomate su upozorene da djeluju unutar svojih odgovornosti kao što je predviđeno međunarodnim sporazumima.

U priopćenju koje su ranije objavila veleposlanstva traži se pravedno i brzo rješenje Kavalinog slučaja četiri godine nakon što je uhapšen, uz ocjenu da se time "baca sjenka na poštovanje demokracije". Ostale zemlje potpisnice su Kanada, Danska, Nizozemska, Norveška, Švedska, Finska i Novi Zeland.

Turski biznismen je u zatvoru od kraja 2017. godine bez presude, a organizacije za zaštitu ljudskih prava ističu da je to simbol obračuna režima predsjednika Erdogana s disidentima.

Evropski sud za ljudska prava je zatražio hitno oslobađanje Kavale krajem 2019. godine zbog nedostatka dovoljne sumnje da je počinio bilo kakav prekršaj.