Odluka njemačke kancelarka Angela Merkel, nakon 13 godina vladavine i nedavne serije loših izbornih rezultata, da u prosincu napusti mjesto predsjednice Kršćansko-demokratske unije (CDU) i da se ne kandidira za peti mandat na čelu vlade 2021. godine će imati velike posljedice u Njemačkoj, Europi i svijetu, pišu svjetski mediji.

Šok za Berlin

''Ispostavilo se da ni njemačka kancelarka nije imuna na neizbježno'', piše portal Politico i dodaje: ''Taj potez... možda nije bio veliko iznenađenje nakon velikih gubitaka stranke na nedjeljnim regionalnim izborima u Hessenu, ali je ipak šokirao politički Berlin, s obzirom na duboke implikacije koje će imati na budućnost zemlje''.

Politico dodaje da ova odluka pojačava nestabilnost u njemačkoj politici, povećavajući vjerojatnoću da će velika koalicija Merkel sa Socijaldemokratama (SPD), koja već visi o koncu, propasti u sljedećim mjesecima.

''Njezina odluka da se ponovo ne kandidira za predsjednicu CDU-a nakon što joj istekne mandat u prosincu, će s uzice pustiti one koje je kontrolirala. To je postalo jasno nakon nekoliko minuta od njezinog objavljivanja o povlačenju, kada se pokazalo da će Friedrich Merz, dugogodišnji rival Merkel sa sljedbenicima među tradicionalnim CDU-ovcima, vjerojatno ući u trku da je zamijeni. Pored Merza, glavna tajnica CDU Annegret Kramp-Karrenbauer, ljubimica Merkel, kao i ministar zdravstva Jens Spahn, najglasniji unutrašnji kritičar kancelarke, objavili su svoje namjere da se kandidiraju za ovu dužnost'', navodi Politico.

Anti-Trump figura

The Gaurdian ocjenjuje da prekretnice u svjetskoj politici prave fleševe sjećanja, žive snimke scena kad smo čuli neku vijest - deklaracije o ratu, ubojstva, prirodne katastrofe - odnosno da oni formiraju album zajedničkih uspomena koji definiraju svaku generaciju.

''I tako će biti generacija Nijemaca koji trebaju prihvatiti ideju o politici bez Merkel. Ne moraju se prilagoditi preko noći... Njemačka se kreće iz doba Merkel. Tranzicija će biti dugotrajna, ali potvrda je i dalje blic trenutak u cijeloj Europi... Merkelova je vjerojatno imala priliku da se zapita šta se dogodilo s Britanijom kada je klaun kao što je Boris Johnson mogao postati ministar vanjskih poslova, a da ga zamijeni Jeremy Hunt, čovjek koji može izjednačiti EU i SSSR. Merkel je djetinjstvo provela u komunističkoj istočnoj Njemačkoj. Ona zna razliku između sindikata slobodnih demokracija i zatvorske države'', navodi britanski list.

Gaurdian ističe i da postoji neka pojednostavljena mitologija u obožavanju Merkel kao anti-Trump figure za europsku civilizaciju.

''U nestabilnim vremenima ona je služila kao veleposlanik stabilnijeg doba, dovoljno da se do nedavno osjeća još uvijek ugodno. Kada ode, ta era je službeno posvećena sjećanju, prošlosti, a tu se otvara upražnjeno radno mjesto. Sramotna je činjenica da Britanija nije u stanju da isporuči kandidata za to mjesto'', navodi list.

Mutti

To nije karizma, smjelost ili elokventnost koja ju je učinila izuzetnom, ocjenjuju urednici New York Timesa i dodaju: ''Njezin slogan na posljednjim izborima - "Za Njemačku u kojoj je život dobar i uživamo u njoj" - sumira ugodnu kombinaciju umjerenosti, stabilnosti, centrizma i pristojnosti koja je sakupila birače iza "Mutti" (Mama). Tijekom njezinih 13 godina na čelu, Njemačka je bila prilično mirno i prosperitetno mjesto, usprkos političkim olujama. Ali upravo u toj mirnoj, konzistentnosti i pristojnosti, u vrijeme kada populisti jačaju u mnogim krajevima Europe, kada je Vladimir Putin oživio neprijateljsku Rusiju, predsjednik Donald Trump se odrekao vodeće uloge Amerike, a Britanija pokušava napustiti Europsku uniju, Merkel je ostavila svoj trag i preuzela ulogu de facto 'lidera slobodnog svijeta'''.

List piše i da su mnoge odluke Merkelove dobivale koliko kritika, toliko i pohvala.

''Otvaranje njemačke granice za izbjeglice je okrivljen za porast desničarske Alternative za Njemačku i pad popularnosti Merkel... U vanjskim poslovima, Merkel je snažan zagovornik Europske unije, NATO-a i zaštite međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. To je težak zadatak za nasljednika Merkel, a predstoje veliki izazovi: preoblikovanje Europske unije bez Britanije, jačanje institucija koje upravljaju eurom, sukobi s Trumpovom administracijom i populistima u susjedstvu, koji se bave Rusijom'', navodi američki list.

Slomljena njemačka politika

''Najava Merkel označava posljednje poglavlje njene dugotrajne dominacije njemačkom politikom. Ono što je manje sigurno je hoće li ona provesti puni mandat kao kancelarka, koji bi mogao trajati do 2021. godine, i može li politički centar zemlje preživjeti bez nje'', pita se Bloomberg.

''Najava Angele Merkel bila je šok zbog trenutka kada se desila, ali to vjerojatno ne bi tako trebalo biti. Njezina koalicija je mjesecima u kaosu, a Merkel nije uspjela zaustaviti unutarnje pobune u vezi s imigracijom i uspon krajnje desnice'', navodi Bloomberg.

Dalje navodi i da je Merkel nazvala učinak njezine vlade ''neprihvatljivim'' i izjavila kako bi odustajanje od liderstva stranke ''omogućilo saveznoj vladi da ponovno funkcionira dobro''.

''To je malo vjerojatno, barem u kratkom roku. Slomljena njemačka politika odražava širi trend u Europi, budući da se birači okreću protiv tradicionalnih centrističkih stranaka u korist populističkih alternativa. Najpoželjnija nasljednica Merkel, kao šefa stranke, Anegret Kramp-Karenbauer svakako pripada centrističkoj stranci, ali suočit će se s izazovima nekoliko konzervativnih kandidata. Prljava borba za vodstvo na stranačkoj konferenciji koja će biti održana u prosincu mogla bi dovesti do izvanrednih općih izbora. To bi dovelo kancelarsko mjesto Angele Merkel do iznenadnog i preuranjenog kraja. Posljednjih godina, Merkel je pravila greške sa svojom politikama - upravljanje migrantskom krizom iz 2015. prije svega - koje su narušile njezin brand i oslabile sposobnost Njemačke da vodi. Usprkos tome, s liberalnim poretkom na udaru, ostala je figura velike hrabrosti - glas umjerenosti i moralne čvrstine. Pronalaženje nasljednika za kojeg bi se isto moglo reći neće biti lagano'', ocjena je Bloomberga.

Njemačka politika treba nove čelnike

Dok će mnogi s pravom tugovati zbog izostanka vodstva Merkel u svjetlu rastućeg populizma u Europi, njemačke bi političke stranke trebale vidjeti njezin odlazak kao priliku da se ponovno angažiraju s javnosti kako bi obuzdale ekstremistički diskurs, piše The Washington Post.

''Njemačka politika uzburkana je progresivnim i nativističkim snagama koje su prebacile glasove i moć sa starih vodećih stranaka na nevećinske stranke, i to na Alternativu za Njemačku (AfD) i Zelene. S odlukom Angele Merkel da podnese ostavku na mjesto predsjednice stranke u prosincu i mjesto kancelarke 2021. godine, CDU će imati novu priliku da javnosti predstavi svoju politiku. CDU bi sigurno mogao krenuti dalje desno pod novim vodstvom'', piše Post i dodaje:

''Konzervativniji CDU mogao bi ponovno preuzeti glasove izgubljene od AfD-a. Ali jednostavno oponašanje AfD-ove ekstremne retorike, kao što je bavarski CSU pokušao na njihovim državnim izborima, ne funkcionira. Umjesto toga, CDU bi trebao ponovno razviti sveobuhvatnu konzervativnu platformu koja se bavi ljudskim prioritetima i nudi jasnu političku mogućnost''.

List navodi da Njemačka politika treba nove čelnike i ideje koje bi se suprotstavile protiv destruktivnog populizma krajnje desnice.

Francuskoj će nedostajati

Odluka Merkel da se povuče najvjerojatnije će utjecati na drugu istaknutu žensku europsku čelnicu, britansku premijerku Theresu May, piše CNN.

''Merkel je nakon summita u Bruxellesu ranije ovog mjeseca bila uvjerena kako je moguće postići sporazum između Europske unije i Velike Britanije o budućoj vezi kada Velika Britanija napusti blok krajem ožujka sljedeće godine. Odjednom, borac za mir Angela Merkel priprema se za napuštanje scene, povećavajući mogućnost da Velika Britanija izađe iz EU bez dogovora'', navodi američka tv-kuća.

Francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu, čija popularnost opada prema posljednjim ispitivanjima, bez sumnje će nedostajati prisutnost Merkel u Njemačkoj.

A tu je i Italija, koju predvodi populistička koalicija koja uključuje ksenofobičnu stranku Lige.

Očekuje se kako će Njemačka biti glavni protivnik prošlotjedne odluke Europske komisije o protivljenju planovima Rima da promijeni omjer potrošnje i duga koji su dopušteni kao članici jedinstvene valute EU.

Europa na oprezu

Europa će pažljivo promatrati tko će naslijediti Merkel kao vođu Njemačke. Dok krajnja desnica raste na mjestima bliskim poput Austrije i dalekim poput Brazila, ostaje da se vidi može li Njemačka pronaći još jednog čelnika slobodnog svijeta.