''Ako pogledamo sadašnje stanje moramo biti iskreni i reći da je još puno posla pred BiH prije nego postigne potrebni stupanj ispunjenosti uvjeta. Potreban je suštinski napredak po popisu 14 ključnih prioriteta prije naredne faze. Ja vas uvjeravam da BiH nije sama'', izjavio je u Sarajevu nizozemski premijer Mark Rutte nakon što se 23. siječnja s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen te hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem sastao s dužnosnicima BiH.

Naime, ako Bosna i Hercegovina do ožujka ove godine ne usvoji zakone koje od nje traži Europska unija, propustit će priliku da otvori pristupne pregovore s Unijom, ali i u ovoj godini u cjelini. Upozorenje je to koje su čelnici EU koji su boravili u Sarajevu dali bosanskohercegovačkim vlastima i javnosti.

Ekonomske reforme

Von der Leyen je poručila da svi dijele zajednički cilj - BiH u EU, te da je mnogo toga u rukama domaćih političara koji trebaju "prigrliti odabrani cilj i ne dozvole da ih išta skrene s tog puta".

Naglasila je kako su otvorena vrata za sedam veoma važnih sektora za biznis iz BiH da uđe u jedinstveno europsko tržište, što mora biti praćeno ekonomskim reformama, a te reforme, navela je ona, prati i milijardu eura investicija. Ona je istaknula da je cilj da BiH u EU uđe kao "jedinstvena, ujedinjena i suverena zemlja".

"Prije svega bih da pohvalim i zahvalim BiH što je ispunila i 100 posto svoju politiku uskladila s vanjskom politikom EU. To šalje jasnu i jaku poruku. Zaista ste demonstrirali privrženost europskom putu i to je jedan od razloga zašto ste u 2022. godini uspješno postali zemlja kandidat", rekla je Von der Leyen novinarima u Sarajevu te dodala da su dužnosnici u BiH pokazali da mogu ispuniti obveze.

Navela je kako je potreban napredak ''o pitanjima fundamentalnim za pristup EU, a to su demokracija i vladavina zakona''.

''To počinje s borbom protiv pranja novca, sukoba interesa i zakonom o sudovima'', dodala je i navela kako će Europska komisija do ožujka izvijestiti Vijeće EU o napretku u BiH.

'BiH pred golom'

Ovaj put inicijator posjete bio je hrvatski premijer Andrej Plenković koji je ranije istaknuo kako je njegova namjera da potaknu političare BiH da poduzmu dodatne korake na putu otvaranja pregovora u ožujku.

"Doveli smo vas pred sam gol, sada treba napraviti još dva dodavanja i zabiti gol", doslovno je rekao hrvatski premijer Andrej Plenković kada je riječ o Bosni i Hercegovini i otvaranju pregovora s EU.

Mnogo je toga što naša zemlja mora ispuniti da bi u ožujku se otvorili pregovori za članstvo u Europsku uniju, i upravo zbog toga mnogi smatraju da je ova posjeta predsjednice Europske komisije kako bi ohrabrila bosanskohercegovačke političare da se što brže uključe u svoje svete reforme koje Bosnu i Hercegovinu vode u Europsku uniju.

Usvojeno pet zakona

Bosna i Hercegovina je od Europske komisije 2019. godine dobila popis od 14 prioritetnih zadataka koje treba ispuniti kako bi dobila kandidacijski status, odnosno kako bi otvorila pregovore. BiH je proteklih mjeseci usvojila pet zakona s popisa od 14 prioriteta, ali politički predstavnici uglavnom su optimistični da će naša država ipak dobiti datum za početak pregovora kao dio šireg narativa EU u kontekstu rata u Ukrajini.

No ipak, nismo uspjeli u svom cilju da do kraja 2023. godine otvorimo pristupne pregovore. Na summitu Europskog vijeća u prosincu pregovori su otvoreni samo s Ukrajinom i Moldavijom, dok su europski čelnici od Komisije zatražili da im u ožujku dostavi mišljenje o napretku BiH, na temelju kojeg će donijeti odluku o otvaranju pregovora.

BiH dala svoj maksimum

Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto uputila je 15. prosinca pismo predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu i članovima tog vijeća, navodeći kako joj je žao što Bosna i Hercegovina nije dobila potporu za otvaranje pregovora sa EU.

Foto: Canva / Što BiH nije uradila na EU putu?

U pismu Europskom vijeću Krišto je istaknula da žali što BiH nije dobila "zasluženu potporu kada je u pitanju otvaranje pregovora s EU".

Istaknula je kako su svi u BiH "dali svoj maksimum" koji "nije prepoznat od Europske unije" na način kako je to očekivano.

Podsjetila je članove Europskog vijeća na "snažne iskorake koje je BiH učinila u 2023. godini", ističući da je ta zemlja prvi put u povijesti imala "100-postotnu usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom EU".

Kao primjere napora podsjetila je da je Vijeće ministara BiH usvojilo Nacrt osnova za zaključenje Sporazuma o suradnji s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX) i tekesta zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.

Deset prijedloga zakona u 2023. godini

Istaknula je i da je u 2023. usvojeno deset prijedloga zakona na sjednicama Vijeća ministara BiH, dok je, u nepunih 12 mjeseci rada, održana 51 sjednica i usvojeno više od 1.400 materijala.

"Samo iz navedene statistike jasno je kako je, zahvaljujući predanom radu Vijeća ministara BiH, u okviru apsolutno svakog od 14 ključnih prioriteta BiH postignut izuzetan, nikad ranije dosegnut napredak", kazala je Krišto. Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto je izrazila uvjerenje da će do ožujka i sastanka Vijeća Europe BiH dobiti točan početak otvaranja pregovora za članstvo u EU.

Što smo zaista učinili?

O tome koja razina napretka u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije je dovoljna za otvaranje pregovora sa EU odlučuju institucije EU i države članice EU, a kada je riječ o realizaciji ovih prioriteta Europska komisija je u Izvještaju o BiH za 2023. godinu po prvi puta označila izvršenim neke od njih.

''To su ključni prioritet broj 3 i prioritet broj 10. Vezano za realizaciju prioriteta broj 3, kojim je traženo da vlasti u BiH osiguraju pravilno funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, poduzeti koraci su uključivali usvajanje Poslovnika o radu Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje 2021. godine i održavanje drugog sastanka ovog tijela u listopadu 2023. godine. Realizacija prioriteta broj 10, koji se odnosi na osiguranje prava na život i zabranu mučenja, uključivala je usvajanje izmjena i dopuna Zakona o Ombudsmanu za ljudska prava u kolovozu 2023. godine, te odluku Ustavnog suda BiH o ukidanju smrtne kazne iz Ustava RS iz 2019. godine'', naveli su za Bljesak.info iz Direkcije za europske integracije.

Navode kako su vlasti u BiH poduzele i brojne korake s ciljem realizacije ostalih ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije, a među ključnim aktivnostima izdvajaju se ove.

''Usvojene su izmjene izbornog zakonodavstva vezano za Mostar, te su provedeni lokalni izbori u Mostaru (prioritet broj 1); u tijeku je finalizacija izrade Programa integriranja BiH u EU čiji je sastavni dio Plan usklađivanja propisa u BiH sa propisima EU (prioritet broj 2); usvojena je Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina i imenovano je Nadzorno tijelo za praćenje njezinog provođenja (prioritet broj 5); usvojene su izmjene i dopune Zakona o VSTV-u koje se tiču integriteta (prioritet broj 6); usvojene su izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama i podzakonski akti, kontakt točka za Europol je počela sa radom, usvojene su strategije za borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala, u parlamentarnoj proceduri je Prijedlog zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, poduzete su aktivnosti vezane za pregovore s Frontexom (prioritet broj 8); usvojen je novi Gender akcijski plan s Operativnim planom institucija BiH i osnovan je Koordinacijski odbor za praćenje provedbe ovog plana (prioritet broj 9); usvojeni su novi akcijski planovi za inkluziju Roma i Romkinja i za unapređenje ljudskih prava i osnovnih sloboda LGBT osoba u BiH (prioritet broj 13); usvojene su strategije reforme javne uprave i upravljanja javnim financijama kao i novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama na razini institucija BiH, a u parlamentarnoj proceduri su i izmjene Zakona o državnoj službi BiH (prioritet broj 14)'', naveli su za Bljesak.info.

Foto: Canva / Što je BiH uradila na EU putu?

Nakon što je Europsko vijeće u prosincu prošle godine otvorilo vrata Bosni i Hercegovini ka pregovorima o pristupanju, očekuje se da Europska komisija izvjesti Vijeće EU o napretku Bosne i Hercegovine u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta najkasnije do ožujka ove godine.

Naime, u studenome 2023. Europska komisija izdala je preporuku za otvaranje pregovora o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom nakon što se postigne potrebna usklađenost s kriterijima za članstvo. U prosincu 2023. čelnici i čelnice EU-a izrazili su spremnost za otvaranje pregovora o pristupanju nakon što Bosna i Hercegovina dosegne tu ključnu etapu. Pozvali su Komisiju da najkasnije u ožujku 2024. izvijesti Vijeće o ostvarenom napretku kako bi se mogla donijeti odluka.

Napredak ograničen

U najnovijim zaključcima, donesenima u prosincu 2023., Vijeće je pozdravilo napore koje je Bosna i Hercegovina poduzela u vezi s reformama otkad joj je u prosincu 2022. dodijeljen status zemlje kandidatkinje, ali je napomenulo da je ukupan napredak ograničen te da treba intenzivnije raditi na 14 ključnih prioriteta.

''Bosna i Hercegovina mora poduzeti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i nediskriminaciju svih građana. Svi se politički akteri moraju suzdržati od provokativne retorike i djelovanja koje donosi podjele i odreći ih se. Moraju se poštovati suverenitet, teritorijalna cjelovitost, ustavni poredak i međunarodna osobnost Bosne i Hercegovine. Svako djelovanje protivno tim načelima dovest će do ozbiljnih posljedica'', navedeno je u godišnjem pregledu napretka koje je objavilo Europsko vijeće.

Vijeće je nadalje naglasilo potrebu za jačanjem vladavine prava te istaknulo da Bosna i Hercegovina treba poduzeti odlučne korake u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala kako bi ostvarila rezultate u području istraga i osuđujućih presuda, među ostalim i na visokoj razini. Vijeće je pozvalo tu zemlju da pojača napore u pogledu reformi u području ljudskih prava i zajamči sigurnost novinara.

Vijeće je pozdravilo usklađivanje Bosne i Hercegovine sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, ali i pozvalo na potpunu provedbu mjera ograničavanja, među ostalim onih koje se odnose na Rusiju i Bjelorusiju, navedeno je u izvještaju.