Američki State Department objavio je Izvještaj o ljudskim pravima u 2023. godini te u dijelu koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu naglasio nekoliko zabrinjavajućih stvari posebno u bh. entitetu Republika Srpska s akcentom na 'razornu i zapaljivu retoriku' predsjednika tog entiteta Milorada Dodika, koja je doprinijela povećanim političkim i etničkim napetostima u cijeloj zemlji.

Sedam poglavlja

Dokument je podijeljen u sedam poglavlja koji se odnose na poštivanje osnovnih ljudskih prava u raznim segmentima društva, te uključuje izvještaje o ozbiljnim problemima s nezavisnošću pravosuđa, ograničenjem slobode izražavanja i slobode medija, uključujući nasilje i prijetnje nasiljem protiv novinara, te usvajanje zakona koji kriminalizira klevetu, kao i bitno miješanje u slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja, ozbiljna i nerazumna ograničenja političkog učešća kandidata manjine, korupciju u vlasti itd.

Navodi se kako su vlasti u entitetu RS poduzele kontinuirane radnje koje potkopavaju nacionalne institucije, povećavaju međuetničke napetosti i ograničavaju slobodu okupljanja i izražavanja.

U prvom poglavlju koje se odnosi na poštivanje integriteta pojedinca, ističe se kako nekažnjavanje ratnih zločina počinjenih tokom 1992.-1995. i dalje predstavlja 'ozbiljan problem, posebno za one koji su odgovorni za približno 8.000 osoba ubijenih u genocidu u Srebrenici i za približno 7.600 drugih osoba koje se vode kao nestale i za koje se pretpostavlja da su ubijene'.

''Tužiteljstvo BiH tijekom godine do listopada nije podiglo nijednu optužnicu za negiranje genocida ili veličanje ratnih zločina prema izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH iz 2021. godine. Glavna tužiteljica je navela da je ured donio 30 odluka o nepokretanju istraga na temelju zaprimljenih pritužbi, a sve su stigle od građana i nevladinih organizacija'', navodi se u izvještaju američkog State Departmenta.

U Izvještaju se također ističu primjeri revizionizma, poricanje genocida i veličanje osoba osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine koji se nastavljaju.

Kada je u pitanju stanje pravosuđa, ističe se kako su političke stranke i osobe povezane s organiziranim kriminalom ponekad uticale na pravosuđe u politički osjetljivim predmetima, posebno onima povezanima s korupcijom, a prema nezavisnim medijskim izvorima, vlasti ponekad nisu provodile sudske odluke, posebno odluke Ustavnog suda.

U poglavlju koje se odnosi na poštivanje građanskih sloboda, odnosno slobodu izražavanja, izvještaj upozorava na usvajanje izmjene i dopune Krivičnog zakona RS u augustu prošle godine, kojima se ponovno inkriminira kleveta.

State Department također upozorava na kontinuirano loš položaj medijskih radnika u Bosni i Hercegovini, kao i pritiscima kojima su izloženi.

''Zastrašivanje, uznemiravanje, politički pritisci i prijetnje, uključujući prijetnje smrću, protiv novinara i medijskih kuća povećali su se tokom godine prema Udruženju BH novinari, udruženju koje je također primijetilo da je manje slučajeva riješeno u korist novinara koji su tvrdili da su im povrijeđena prava. Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) usvojilo je preporuku da sva tužiteljstva imenuju nekoga ko će omogućiti komunikaciju tužitelja s drugim pravosudnim tijelima i novinarskim udrugama. Učinilo je to šest kantona u Federaciji, uključujući Sarajevo'', navodi se u dokumentu.

Poglavlje koje se tiče slobode izražavanje ističe neprocesuiranje negiranja genocida, koje je kažnjivo zakonom.

''Tijekom godine do 17. listopada nijedna osoba nije optužena niti procesuirana za poricanje genocida, veličanje ratnih zločina ili poticanje rasne, vjerske ili etničke mržnje. Prema Memorijalnom centru Srebrenica, poricanje genocida od strane izabranih predstavnika i medijskih izvora postalo je sve prisutnije, što je Centar označio kao zabrinjavajući trend. U ožujku je državni tužitelj BiH otvorio predmet protiv predsjednika RS Milorada Dodika zbog negiranja genocida'', naglašava se.

Kada su u pitanju javni servisi, uključujući BHRT i RTV FBIH, Izvještaj navodi kako oba emitera nastavljaju s radom bez stabilnih i održivih prihoda koji bi omogućili nezavisnu uređivačku politiku, te da ostaju izložene političkom utjecaju.

''Neprovođenje državnog Zakona o javnom emitiranju i naplata pretplate držalo je državnu javnu radioteleviziju BHRT na rubu bankrota, prisiljavajući je na smanjenje poslovanja. Zakon je omogućio javnim emiterima u RS i FBiH naplatu pretplate, ali oni to nisu činili. Vlasti nisu uspjele uspostaviti korporaciju javnog RTV servisa koja bi nadzirala rad sva tri javna RTV servisa u zemlji kako je predviđeno zakonom'', naglašava se, i dodaje kako je više političkih stranaka i državnih institucija pokušavalo pravnim i financijskim mjerama, kao i političkim pritiscima utjecati na uređivačku politiku i medijske sadržaje, pa su zbog toga neki mediji prakticirali autocenzuru.

Mirno okupljanje

U dijelu Izvještaja koji govori o sloboda mirnog okupljanja i udruživanja navodi se da je zakonima osigurana sloboda mirnog okupljanja i udruživanja, ali je vlada ograničila te slobode.

Primjeri uključuju zabranu okupljanja pred brojnom javnim institucijama u RS-u, dok su nekim kantonalnim zakonima u Federaciji (npr. Srednjobosanski kanton) propisana kaznena odgovornost za neispunjenje administrativne procedure za održavanje mirnog okupljanja.

Dodaje se kako je nasilje nad LGBTQI+ osobama i dalje rašireno, uz odgođeno i neadekvatno procesuiranje zločina počinjenih nad njima. LGBTQI+ aktivisti i novinari suočeni su s fizičkim napadima, a predsjednik RS-a Milorad Dodik dao je zapaljive izjave protiv zajednice. Institut za medicinu u RS-u zabranio je davanje krvi LGBTQI+ osobama.

LGBTQI+ osobe suočene su sa problemima slobode okupljanja u RS-u, a vlasti nisu dopustile Povorku ponosa u Banja Luci. Međutim, Povorka ponosa BiH u Sarajevu protekla je bez incidenata.

U Izvještaju se spominje i slučaj ‘Respiratori’, u kojem je bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić osuđen na zatvorsku kaznu.

''Državno tužiteljstvo ove zemlje donijelo je dvije osuđujuće presude za korupcijsku shemu povezanu s pandemijom COVID-19 u Federaciji. 2020. bivši premijer Fadil Novalić, bivša ministrica financija Jelka Milićević i bivši direktor Civilne zaštite Fahrudin Solak optuženi su za korupciju nakon što su nabavili neupotrebljive respiratore iz Kine u vrijednosti od šest milijuna dolara. Nakon presude, Novalić je u aprilu osuđen na četiri, a Solak na šest godina zatvora. Miličević je oslobođena svih optužbi'', navodi se.