Spominjanje i korištenje imena osuđenih za ratne zločine, ili osoba protiv kojih su u tijeku postupci za ova djela, nije mimoišlo izbornu kampanju u BiH, zbog čega međunarodne organizacije apeliraju na političare da se okrenu stvarnim problemima, a stručnjaci upozoravaju da se ne vodi računa o žrtvama i pomirenju.

Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) i kandidat za predsjednika Republike Srpske (RS) Vukota Govedarica je na predizbornom skupu održanom na Palama rekao da želi da “liči” na Radovana Karadžića.

Karadžić kao uzor

“Večeras kada se ovo naše saborovanje završi, ja bih zamolio Sonju i Ljilju kad se čuju sa svojim ocem i suprugom i našim prvim predsjednikom, da mu prenesu pozdrave i da mu prenesu da je budući predsjednik Republike Srpske rekao da će ličiti na njega, a da neće ličiti na onoga tko danas vodi Republiku Srpsku”, kazao je Govedarica.

Karadžić je osuđen za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teroriziranje stanovništva Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. U tijeku je žalbeni postupak.

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) je novčano kaznila SDS i Partiju demokratskog progresa (PDP) nakon što je utvrđeno da je politički subjekt Savez za pobjedu odgovoran što je Govedarica koristio jezik koji bi nekoga mogao navesti ili potaknuti na nasilje ili širenje mržnje.

Iz SIP-a je priopćeno da je na taj način Govedarica prekršio pravila ponašanja u izbornoj kampanji i kažnjen je sa 5.000 konvertibilnih maraka (KM), a stranke SDS i PDP sa po 3.500 KM.

Međutim, u SIP-u nisu pojasnili je li kazna izrečena zbog Govedaricinog govora na Palama, osim da odluke o kazni nisu pravosnažne i da se protiv njih može podnijeti žalba Apelacijskom odjelu Suda BiH.

Tijekom kampanje, u Vlasenici je postavljen billboard plakat jedinice “Jurišnici” na kojem su, između ostalih, fotografije načelnika ove općine Miroslava Kraljevića, člana Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), i bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića, koji je prvostupanjskom presudom Haškog tribunala osuđen na doživotni zatvor.

Mladić je proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teroriziranje stanovništva Sarajeva te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Šef Misije OSCE-a u BiH Bruce Berton oglasio se na svom profilu na Twitteru objavom: “Veličanje ratnih zločinaca? Zagovaranje osvete umjesto pravde? Kako će to pomoći ekonomiji, zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju? Kandidati, molim vas! Možete vi bolje! Hajmo razgovarati o istinskim problemima”, želeći na taj način poslati poruku kandidatima.

Berton je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pojasnio kako je namjera objave na Twitteru bila da glasače i kandidate skrene od takve retorike prema onome što je važno za njihove svakodnevne živote.

“Veličanje ratnih zločinaca zasigurno ne pomaže procesu pomirenja u ovoj zemlji, ali to je zapravo skretanje pažnje od političara koji nisu voljni da govore o stvarnim problemima. Htio sam da urgiram da se građani, glasači i lideri bave pitanjima koja su od važnosti, a to su zdravstvo, obrazovanje i korupcija, te da iskoriste svoj glas u zavisnosti od rješenja koja preferiraju u odnosu na ono što su lideri rekli”, istaknuo je šef Misije OSCE-a.

Iz Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu su također naveli da su neprijatelji građana u BiH korupcija, nezaposlenost, loše usluge u obrazovnom i zdravstvenom sistemu, kao i da političari nastoje ratne zločince uvući u svoje kampanje.

Stranke bez odgovora

Samo tri političke stranke su odgovorile na upite BIRN-a BiH u vezi s korištenjem tijekom izborne kampanje imena pravosnažno i nepravosnažno osuđenih za ratne zločine i da li po tom pitanju postoji stranački pravilnik.

“Spominjanje osoba osumnjičenih ili osuđenih za ratne zločine je tijekom kampanje legitimno kao i kad kampanje nema, pod uvjetom da ih se spominje u odgovarajućem kontekstu, uz politički korektan govor, koji se ne može okvalificirati kao govor mržnje, huškanje te, naravno, bez ukidanja presumpcije nevinosti ako se radi o osumnjičenima”, naglasili su u Našoj stranci.

Iz Hrvatske stranke prava (HSP) su kazali da nemaju pravilnik koji se izričito bavi sankcioniranjem kada je u pitanju “veličanje totalitarnih režima i zločinaca”, ali da je ova materija obuhvaćena stranačkim statutom koji je, kako su dodali, prilagođen demokratskim normama i standardima.

U Nezavisnom bloku su naveli da je “nedopustivo i da treba sankcionirati svako promoviranje pravosnažno osuđenih za ratne zločine pred Haškim tribunalom i Sudom BiH ili drugim sudovima”.

“SIP BiH ima obavezu da sankcionira govor mržnje, a promoviranje presuđenih ratnih zločinaca to sigurno jeste. Mi kao stranka poštujemo odluke međunarodnih i domaćih sudova, te smatramo da je mjesto ratnim zločincima u zatvoru, a nikako da ih se promovira tijekom kampanje”, istaknuli su u ovoj stranci.

Stručnjaci su rekli da je ovakva retorika prisutna u BiH ne samo pred izbore, i da se na taj način pokušava obraniti ili osvojiti vlast bez da se vodi računa o posljedicama koje ona ostavlja na žrtve.

Aleksandra Letić iz Helsinškog komiteta za ljudska prava u Republici Srpskoj je navela da ako se može govoriti o bilo kakvim procesima pomirenja, da oni u potpunosti nestaju kada su predizborne utrke u pitanju.

“Evidentno je – ne da se suočavamo s prošlošću, ne da suočavanje nije uopće tema izbora, ne da se prava žrtava drugih etničkih skupina stavljaju u političke programe, nego se svjesno u izbornim kampanjama dodatno gaze, još dublje zakopavaju i samo se vodi utrka ko će više ustvari da bude zaštitnik nacionalnih interesa”, smatra Letić.

Za proces pomirenja, kako je kazala Letić, to znači da iz izbora u izbore idemo korak po korak nazad.

Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzla smatra kako je apsolutno neodgovorno i nemoralno spominjanje po bilo kojoj osnovi osuđenih za ratne zločine, jer se ne vodi računa o žrtvama.

“Generalno nemamo empatiju prema žrtvama, nemamo odgovornost prema onima koji su počinili ratni zločin da ih gledamo kao ratne zločince, nego ih doživljavamo na jedan, po meni neprimjeren način – kao osobe koje trebaju da pomognu nekome u nečemu. To pokazuje da smo mi daleko od istinskog suočavanja s prošlošću koliko god političari pričali da su ratni zločinci – ratni zločinci, nije bitno iz kojeg su naroda, da su žrtve – žrtve, bez obzira kojem narodu pripadaju. To što se govori apsolutno nije iskreno”, rekao je Šehić.

Psiholog i analitičar Ibrahim Prohić mišljenja je da se spominjanje ratnih zločinaca ne može smatrati ekscesom, već se radi o produktu elemenata ranije politike.

“Posljedica toga je da na sceni imamo jedan politički makijavelizam koji podrazumijeva da se koriste sva raspoloživa sredstva da bi se očuvala ili osvojila vlast. To je suština etabliranih politika. Reducirali su politiku na puki klijentelizam. A to znači da politika ne služi da se uređuju odnosi u društvu, da se ono stabilizira i razvija, već da samo služi u njihove lične interese”, kazao je Prohić.

Opći izbori zakazani su za nedjelju, 7. listopada.